Amandmani na predlog Zakona o morskom dobru

0

AMANDMANI NVO MANS NA PREDLOG ZAKONA O MORSKOM DOBRU, koji je bio na dnevnom Devete sjednice Prvog redovnog zasjedanja Skupštine Crne Gore u 2015. godini (sjednica počela 16. juna 2015. godine)

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 1

U članu 1. Predloga zakona, riječi „svojinski režim“ brišu se, pa izmijenjeni član glasi:

„Ovim zakonom uređuje se upravljanje, korišćenje, unapređenje, zaštita morskog dobra, kao i druga pitanja od značaja za morsko dobro.“

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 1. Vlada Crne Gore predlaže da se Zakonom o morskom dobru uređuje, između ostalog, i svojinski režim morskog dobra.

S obzirom da je pitanje svojinskog režima ustavna kategorija, te da je svojinski režim u zoni morskog dobra već definisan drugim zakonima, poput Zakona o državnoj imovini i Zakona o svojinsko pravnim odnosima, potpuno je nejasno zašto se sada predlaže da Zakon o morskom dobru uređuje svojinski režim u zoni morskog dobra. Tim prije što predlagač nije ponudio nijedno valjano i argumentovano obrazloženje zašto predlaže ovu suštinsku zakonsku promjenu.

Pored toga, ponuđeno rješenje uopšte nije prošlo javnu raspravu, jer Nacrtom zakona o morskom dobru pitanje svojinskog režima nije bilo definisano, pa samim samim tim zainteresovani subjekti, prvenstveno građani koji imaju nepokretnosti u zoni morskog dobra, nijesu imali mogućnost da se izjasne o ovom pitanju.

Shodno prednje navedenom, amandmanom se predlaže brisanje „svojinskog režima“ iz Predloga zakona o morskom dobru, te bi zakonom bila definisana pitanja upravljanja, korišćenja, unapređenja i zaštite morskog dobra, kao i druga pitanja od značaja za morsko dobro.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 2

U članu 5. stav 1. Predloga zakona, poslije riječi „kopnu“, dodaju se riječi „uz saglasnost Skupštine Crne Gore“, pa izmijenjeni stav glasi:

„Granicu morskog dobra na kopnu i granicu morske obale, utvrđuje Vlada Crne Gore na predlog Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra na kopnu, uz saglasnost Skupštine Crne Gore.“

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 5. stavom 1. Vlada predlaže da granicu morskog dobra na kopnu i granicu morske obale, utvrđuje Vlada na predlog Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra na kopnu.

S obzirom da se radi o vrlo osjetljivim pitanjima, koja dugi niz godina izazivaju različita sporenja, gore navedenim amandmanom se predlaže da za granicu koju utvrdi Vlada na predlog Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra na kopnu, istovremeno i Skupština Crne Gore mora dati saglasnost.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 3

U članu 5. stav 4. Predloga zakona, poslije riječi „opštine“, stavlja se zarez i dodaju se riječi „i ima pravo veta na odluke Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra na kopnu“, pa izmijenjeni stav glasi:

„Predstavnik primorske opštine za koju se utvrđuje granica morskog dobra imenuje se na predlog te opštine, i ima pravo veta na odluke Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra.“

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 5. stavom 1. Vlada predlaže da granicu morskog dobra i morske obale, utvrđuje Vlada na predlog Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra na kopnu koja ima sedam stalnih članova i jednog člana predstavnika primorske opštine za koju se utvrđuje granica morskog dobra.

S obzirom da je propisano da Državna komisija ima sedam članova, uvijek postoji mogućnost da se mišljenje predstavnika primorske opštine ne uvaži, bez obzira što je on, po prirodi stvari, najbolje upućen u interese svoje opštine. Stoga se amandmanom predlaže da predstavnik primorske opštine ima pravo veta na odluke Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 4

U članu 5. poslije stava 4. Predloga zakona dodaje se novi stav koji glasi:

„Ukoliko predstavnik primorske opštine za koju se utvrđuje granica morskog dobra podnese veto na odluku Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra, Državna komisija će sprovesti ponovni postupak odlučivanja, nakon čega se odluka donosi dvotrećinskom većinom.“

OBRAZLOŽENJE

Predlogom zakona Vlada predlaže da granicu morskog dobra i morske obale, utvrđuje Vlada na predlog Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra na kopnu koja ima sedam stalnih članova i jednog člana predstavnika primorske opštine za koju se utvrđuje granica morskog dobra.

S obzirom da je propisano da Državna komisija ima sedam članova, uvijek postoji mogućnost da se mišljenje predstavnika primorske opštine ne uvaži, bez obzira što je on, po prirodi stvari, najbolje upućen u interese svoje opštine. Stoga se amandmanom predlaže da predstavnik primorske opštine ima pravo veta na odluke Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra, kao i da u tom slučaju Državna komisija sprovede ponovni postupak odlučivanja, nakon čega se odluka donosi dvotrećinskom većinom, a sve u cilju sprečavanja blokade cijelog procesa odlučivanja prilikom utvrđivanja granice morskog dobra.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 5

U članu 10. Predloga zakona riječi „geološkim istraživanjima, rudarstvu, eksproprijaciji“ brišu se, pa izmijenjeni član glasi:

„Na zaštitu morskog dobra primjenjuju se propisi o: životnoj sredini, zaštiti prirode, uređenju prostora i izgradnji objekata, lukama, zaštiti mora od zagađenja sa plovnih objekata, zaštiti mora od zagađenja sa kopna, moru, jahtama, pomorskoj plovidbi, štetnim dejstvima voda, kulturnim dobrima, održavanju reda u lukama i ostalim djelovima obalnog mora, poljoprivredi, morskom ribarstvu i marikulturi, lokalnoj samoupravi, komunalnim djelatnostima, upravljanju otpadom i dr. Zaštita morskog dobra vrši se i u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i pravilima međunarodnog prava i drugim međunarodnim aktima”.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 10. Predloga zakona onako kako ga je utvrdila Vlada, predlaže se da na zaštitu morskog dobra primjenjuju, između ostalog, propisi o geološkim istraživanjima i rudarstvu, kao i propisi o eksproprijaciji. Ovakvim propisivanjem Vlada je očigledno imala u vidu planirani projekat istraživanja nafte i gasa u Jadranskom podmorju, koji je od početka bio netransparentan i vođen iza zatvorenih vrata. U obrazloženju ponuđenih zakonskih izmjena u vezi sa ovim pitanjem, Vlada uopšte nije dala valjano i argumentovano obrazloženje zašto propise o geološkim istraživanja i rudarstva uopšte treba primjenjivati na zonu morskog dobra.

Osim toga, krajnje je neopravdano definisati da se zakonom o morskom dobru primjenjuju i propisi o eksproprijaciji, posebno kada se ima u vidu da je Vlada predlogom Zakona o  dopuni zakona o eksproprijaciji planirala da se „upis prava svojine na eksproprisanoj nepokretnosti može izvršiti stupanjem na snagu odluke kojom se u skladu sa zakonom utvrđuje javni interes u oblasti od strateškog značaja za ekonomski razvoj ili za realizaciju projekata koji doprinose smanjenju javnog duga.“ Nadalje se predlaže da korisnik eksproprijacije stiče pravo da stupi u posjed eksproprisane nepokretnosti, u roku od osam dana od dana donošenja konačnog rješenja o upisu prava svojine na eksproprisanoj nepokretnosti, a raniji vlasnik eksproprisane nepokretnosti ostvaruje pravo na naknadu za tu nepokretnost u skladu sa ovim zakonom. Takođe, Vlada je izmjenama predložila da je „do isplate naknade za eksproprisanu nepokretnost korisnik eksproprijacije dužan da ranijem vlasniku, ako je predmet eksproprijacije bio objekat za stanovanje ili druga nepokretnost koja mu je služila za obavljanje djelatnosti, obezbijedi privremeni smještaj za stanovanje, odnosno drugu nepokretnost za obavljanje djelatnosti, a ako korisnik eksproprijacije nije u mogućnosti da ranijem vlasniku eksproprisane nepokretnosti obezbijedi uslove, dužan je da mu obezbijedi mjesečnu naknadu za stanovanje, odnosno naknadu u visini od jedne dvanaestine prihoda ostvarenih od obavljanja djelatnosti na toj nepokretnosti u godini koja prethodi eksproprijaciji, na način da mu se ne pogoršaju uslovi života”.

Navedena Vladina rješenja su duboko neustavna i nepravedna. Naime, Ustav Crne Gore u članu 58 jemči pravo svojine i jasno propisuje da „niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu“. Međutim, uprkos jasnoj ustavnoj odredbi da se pravo svojine može ograničiti kada to zahtijeva javni interes, ali samo uz isplatu pravične naknade, Vlada sada otvara mogućnost da se upis prava svojine na eksproprisanoj nepokretnosti, u odnosu na koju je proglašen javni interes, može izvršiti i prije nego je isplaćena naknada, što predstavlja grubo kršenje Ustava kao najvišeg pravnog akta i može imati nesagledive posledice ne samo po pravni život u zemlji, već će teško ekonomski pogoditi vlasnike brojnih nepokretnosti.

Shodno prednje navedenom, predlaže se brisanje riječi „geološkim istraživanjima, rudarstvu, eksproprijaciji“ u članu 10. Predloga zakona o morskom dobru.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 6

Član 15. Predloga zakona mijenja se i glasi:

„Savjet ima devet članova.

Članove Savjeta predlaže:

1)      primorske opštine – šest članova;

2)      Vlada – jedan član;

3)      Agencija za upravljanje morskim dobrom – jedan član i

4)      Radno tijelo Skupštine nadležno za prostorno planiranje i ekonomiju – jedan član.

Članovi Savjeta za svoj rad odgovaraju Skupštini Crne Gore“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 15. Vlada predlaže da Savjet Agencije za upravljanje morskim dobrom ima sedam članova, koje imenuje i razrješava Vlada, na način da se tri člana imenuju na predlog primorskih opština. Takođe je predviđeno da članovi Savjeta za svoj rad odgovaraju upravo Vladi.

Predloženim rješenjem novoosnovana Agencija za upravljanje morskim dobrom bi bila isključivo Vladino tijelo, odnosno institucija nad kojom bi Vlada imala potpunu kontrolu.  Iz tog razloga se amandmanom predlaže da Savjet Agencije ima devet članova, koje neće birati isključivo Vlada, nego prije svega primorske opštine koje će imati ukupno šest svojih predstavnika. Osim njih, u Savjetu Agencije će biti po jedan član Vlade, Agencije i radnog tijela Skupštine nadležnog za prostorno planiranje i ekonomiju.

Takođe, amandmanom se predlaže da članovi Savjeta Agencije za svoj rad odgovaraju Skupštini Crne Gore, jer će se na taj način obezbijediti veća transparentnost, kao i veća efikasnost rada Agencije.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 7

U članu 19. stav 2. Predloga zakona mijenja se i glasi:

„Za člana Savjeta Agencije i za direktora Agencije ne mogu biti imenovani:

– poslanici;

– članovi Vlade;

– lice koje je pravosnažno osuđeno za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, bez obzira na izrečenu sankciju ili je pravosnažno osuđeno za drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu od najmanje tri godine od isteka pravosnažnosti presude;

– članovi organa političke stranke;

– bračni drug lica iz čl. 1, 2 i 4 ovog stava ili su sa njima u srodstvu po pravoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stepena i u srodstvu po tazbini“.

OBRAZLOŽENJE

Članom 19. stavom 2. Predloga zakona Vlada je predložila da za člana Savjeta Agencije i direktora Agencije za upravljanje morskim dobrom ne može, između ostalog, biti imenovano lice koje je pravosnažno osuđeno za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, bez obzira na izrečenu sankciju ili je pravosnažno osuđeno za drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju pravne posledice osude.

Amandmanom se predlaže da za člana Savjeta Agencije i direktora Agencije ne može biti imenovano lice koje osuđeno za krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu od najmanje tri godine od isteka pravosnažnosti presude. Rok od tri godine je optimalniji i pravedniji u smislu uslova koje određeno lice mora da ispuni da bi bilo izabrano za člana Savjeta Agencije ili čdirektora Agencije za upravljanje morskim dobrom.

Osim toga, amandmanom se predlaže da za člana Savjeta Agencije i direktora Agencije ne može biti imenovan bračni drug poslanika, članova Vlade i članova organa političke stranke, ili ukoliko su sa njima u srodstvu po pravoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stepena i u srodstvu po tazbini.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 8

U članu 19. stavu 4. poslije tačke 6. Predloga zakona dodaje se nova tačka koja glasi:

„ukoliko Skupština Crne Gore ne usvoji godišnji izvještaj o radu Agencije za upravljanje morskim dobrom“.

OBRAZLOŽENJE

Amandmanom se predlaže da Skupština može razriješiti člana Savjeta Agencije za upravljanje morskim dobrim prije isteka vremena za koje je imenovan ukoliko Skupština ne usvoji godišnji izvještaj o radu Agencije.

Naime, Agencija za upravljanje morskim dobrom treba da bude odgovorna za svoj rad Skupštini Crne Gore, pa shodno tome jedan od načina razrešenja članova savjeta Agencije treba da bude situacija u kojoj Skupština ne bi usvojila godišnje izvještaje o radu Agencije.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 9

U članu 19. stav 4. Predloga zakona mijenja se i glasi:

„Savjet će razriješiti člana Savjeta prije isteka vremena za koje je imenovan:

1) na lični zahtjev;

2) ako je osuđen za krvično djelo ili za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti;

3) ako ne poštuje odredbe zakona, nestručno i nesavjesno obavlja svoju dužnost;

4) ako trajno izgubi sposobnost za vršenje dužnosti;

5) ako nastupe okolnosti iz stava 2 ovog člana;

6) ako u izjavi iz stava 3 ovog člana da netačne podatke.“

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 19. stav 4. Vlada predlaže da se članovi Savjeta Agencije za upravljanje morskim dobrom mogu razriješiti prije isteka mandata na lični zahtjev; ako je osuđen za krivično djelo ili za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti; ako ne poštuje odredbe zakona, nestručno i nesavjesno obavlja svoju dužnost; ako trajno izgubi sposobnost za vršenje dužnosti; ako nastupe okolnosti iz stava 2 (za člana Savjete Agencije i za direktora Agencije ne mogu biti imenovani: poslanici, članovi Vlade, lice koje je pavosnažno osuđeno za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, bez obzira na izrečenu sankciju, ili je pravosnažno osuđeno za drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju pravne posledice osude, članovi organa političke partije); ako u izjavi iz stava 3 da netačne podatke.

Zbog potrebe strogog pristupa zakonodavca, amandmanom se predlaže da se članovi Savjeta uvijek razrešavaju u prednje navedenim slučajevima, a ne da mogu da budu razriješeni u tim situacijama, kako je Vlada predložila.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 10

U članu 20. stav 2. Predloga zakona briše se.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 20. stavom 2. Vlada predlaže da na Statut Agencije za upravljanje morskim dobrom saglasnost daje Vlada.

Amandmanom se predlaže brisanje ovog stava, iz razloga što Agencija za svoj rad treba da odgovara Skupštini, pa samim nepotrebno je da na Statut Agencije saglasnost daje Vlada.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 11

U članu 21. stav 1. Predloga zakona mijenja se i glasi:

„Agencija podnosi Skupštini Crne Gore godišnji izvještaj o stanju morskog dobra i finansijski izvještaj najkasnije do 30. aprila tekuće, za prethodnu godinu.“

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 21. stavom 1. Vlada predlaže da Agencija za upravljanje morskim dobrom podnosi Vladi godišnji izvještaj o stanju morskog dobra, kao i finansijski izvještaj.

Amandmanom se predlaže da Agencija umjesto Vladi, ima obavezu dostavljanja izvještaja Skupštini iz razloga što Agencija za svoj rad treba da odgovara poslanicima i građanima Crne Gore, a sve u cilju veće i bolje kontrole nad radom Agencije za upravljanje morskim dobrom. Ovo tim prije što je rad postojećeg Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u prethodnim godinama praćen optužbama da prihod koji to preduzeće u primorskim opštinama ubira od strane naknada po osnovu korišćenja morskog dobra nije praćen potrebnim ulaganjima u primorske opštine, već je nerijetko korišćen za popunjavanje rupa u budžetu Crne Gore, zatim za dodjelu neopravdanih donacija ili sponzorstava, neracionalno trošenje novca za dnevnice ili službena putovanja, i slično.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 12

U članu 22. stavu 2. tačka 5. Predloga zakona mijenja se i glasi:

„planirane aktivnosti na održivom korišćenju, razvoju i uređenju morskog dobra“.

OBRAZLOŽENJE

Član 22 Predloga zakona o morskom dobru odnosi se na Plan upravljanja morskim dobrom, koji pored ostalog sadrži i „planirane aktivnosti, imajući u vidu režim i uslove obavljanja djelatnosti i/ili funkcija na morskom dobru“ (stav 2 tačka 5 pomenutog člana).

Predloženo rješenje nije dovoljno precizno i ostavlja prostor da se pod ovakvim zakonskim normiranjem mogu planirati različite aktivnosti i programi, pa se u cilju preciznog definisanja zakonske odredbe i izbjegavanja različitog tumačenja u praksi, amandmanom predlaže da plan upravljanja morskim dobrom sadrži „planirane aktivnosti na održivom korišćenju, razvoju i uređenju morskog dobra.“

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 13

U članu 23. stav 1. Predloga zakona mijenja se i glasi:

„Godišnji program upravljanja morskim dobrom, u skladu sa planom upravljanja, donosi Agencija, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove uređenja prostora“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 23. stavom 1., u formi u kojem ga je predložila Vlada Crne Gore, obaveza Vlade bi bila da donosi godišnji program upravljanja morskim dobrom.

Međutim, mnogo je prihvatljivije da godišnji program donosi Agencija, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove uređenja prostora, jer na taj način Vlada ne bi imala potpunu kontrolu nad radom Agencije.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 14

U članu 24. stav 2. Predloga zakona mijenja se i glasi:

„U bazu iz stava 1 ovog člana unose se podaci o: životnoj sredini morskog dobra, uključujući kvalitet morske vode na javnim kupalištima; namjeni prostora morskog dobra, uključujući objekte na morskom dobru, njihov položaj i površinu; podaci o prostoru morskog dobra (fizička struktura) i uspostavljenom režimu korišćenja, kao i druge podatke od značaja za upravljanje morskim dobrom“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 24. stavom 2. Vlada predlaže da Agencija za upravljanje morskim dobrom u jedinstvenu bazu podataka o morskom dobru unosi podatke o životnoj sredini morskog dobra, uključujući kvalitet morske vode na javnim kupalištima; namjeni prostora morskog dobra, uključujući objekte na morskom dobru, njihov položaj i površinu; uspostavljeni režim korišćenja, kao i druge podatke od značaja za upravljanje morskim dobrom.

Međutim, predloženo rješenje nije dovoljno jasno u dijelu koji se odnosi na uspostavljeni režim korišćenja, pa se radi veće preciznosti amandmanom predlaže da se u članu 24. stav 2. Predloga zakona dodaju riječi „podaci o prostoru morskog dobra (fizička struktura) i uspostavljenom režimu korišćenja“.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 15

U članu 26. stav 2. Predloga zakona umjesto riječi „30 dana“ treba da stoji „60 dana“, pa izmijenjeni stav glasi:

„Ako Vlada ne prihvati ponudu iz stava 1 ovog člana u roku od 60 dana od dana kada je ponuda dostavljena, vlasnik može prodati nepokretnost drugom licu, ali ne pod povoljnijim uslovima od uslova pod kojima je prodaju ponudio Vladi“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 26. stavom 2. Vlada predlaže da ukoliko Vlada ne prihvati pisanu ponudu vlasnika nepokretnosti o prodaji nepokretnosti u zoni morskog dobra u roku od 30 dana od dana kada je ponuda dostavljena, vlasnik može prodati tu nepokretnost drugom licu.

Navedeni rok od 30 dana je isuviše kratak za odluku Vlade, pa se gore navedenim amandmanom predlaže da taj rok iznosi 60 dana.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 16

Član 25 Predloga zakona briše se.

OBRAZLOŽENJE

Članom 25 stavom 1 propisano je da na morskoj obali, obali rijeke Bojane, plažama, kupalištima, pristaništima, privezištima, pontama, postama, mandraćima, sidrištima i vezovima ne može se sticati pravo svojine, ni druga stvarna prava po bilo kom osnovu.

Stavom 2 pomenutog člana propisano je da se ovim zakonom ne dira u stvarna prava u privatnoj svojini na nepokretnostima u zoni morskog dobra, stečena u skladu sa propisima, do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Amandmanom se predlaže brisanje ovog člana jer se njime zadire u svojinski režim koji je ustavnom zagarantovana kategorija. Pored toga, pitanje svojinskog režima je definisano nizom drugih zakona, poput Zakona o državnoj imovini i Zakona o svojinsko pravnim odnosima, pa stoga nema potrebe da se i Zakonom o morskom dobru reguliše svojinski režim, a posebno ne da se zabranjuje mogućnost sticanja stvarnih prava, naročito kada se ima u vidu da sa značajnim dijelom nepokretnosti u zoni morskog dobra gazduju građani.

Stoga se amandmanom predlaže brisanje stav 1 člana 25 Predloga zakona.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 17

U članu 27. Predloga zakona stavovi 2 i 3 brišu se.

OBRAZLOŽENJE

Članom 27 stavom 1 propisano je da objekti na morskom dobru koji su trajno povezani s morskim dobrom, sastavni su dio morskog dobra, ako zakonom nije drukčije određeno.

Međutim, stavom 2 se predlaže da izuzetno od stava 1 ovog člana, na objektu koji je izgrađen na morskom dobru na osnovu koncesije, za vrijeme trajanja koncesije može se steći pravo svojine ili drugo pravo koje traje do isteka koncesije, dok se stavom 3 predlaže da nakon isteka koncesije iz stava 2 ovog člana objekti su sastavni dio morskog dobra, ako ugovorom o koncesiji nije utvrđena obaveza njihovog uklanjanja.

Predlagač nije valjano niti argumentovano obrazložio zašto se predlaže izuzetak od stava 1 pomenutog člana kada su u pitanju objekti koji su izgrađeni po osnovu koncesije. Potpuno je pravno neutemeljeno izuzimati objekte izgrađene na morskom dobru po osnovu koncesije iz režima da su sastavni dio morskog dobra, ukoliko su trajno povezani sa morskim dobrom. Koliko se radi o neopravdanom rješenju pokazuje to što je, recimo, u pravu opšte poznato da je sastavni dio stvari i pripadak stvari, ukoliko je u njegovoj funkciji, pa je ovo nesporno analogna pravna situacija koja se odnosi na gore navedeni član Predloga zakona o morskom dobru.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 18

U članu 29. Predloga zakona poslije stava 2 dodaje se novi stav koji glasi:

„Ugovor o zakupu zaključuje se na period od jedne do tri godine“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 29. Vlada nije definisan vremenski period na koji se može zaključiti ugovor o zakupu morskog dobra, pa se amandmanom predlaže da on iznosi od jedne do tri godine. Rok od tri godine je sasvim dovoljan rok za izdavanje u zakup.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 19

U članu 31. stav 1. Predloga zakona mijenja se i glasi:

„Prilaz morskoj obali, plažama i kupalištima je slobodan i besplatan“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 31. stavom 1. Vlada je predložila da je prilaz morskoj obali, plažama i kupalištima slobodan i besplatan, i po pravilu, pod pravim uglom, odnosno drugim najkaćim putem, a za kupališta u skladu sa uslovima koje propisuje organ državne uprave nadležan za poslove turizma.

Neprihvatljivo je da se građanima ograničava sloboda kretanja, pa se gore navedenim amandmanom predlaže da je prilaz morskoj obali, plažama i kupalištima uvijek slobodan i besplatan.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 20

Poslije člana 36. Predloga zakona dodaje se novi član koji glasi:

„Lice koje izgradi objekat odnosno postavi ogradu ili drugu prepreku na morskom dobru suprotno propisima o uređenju prostora i izgradnji objekata i ovom zakonu, dužno je da o svom trošku ukloni objekat odnosno ogradu ili drugu prepreku i vrati morsko dobro u stanje prije izgradnje odnosno postavljanja objekta.

Ako lice iz stava 1 ovog člana u određenom roku ne vrati morsko dobro u stanje prije izgradnje odnosno postavljanja objekta, Agencija će izvršiti uklanjanje objekta o trošku lica, koje u ostavljenom roku ne postupi po rješenju nadležnog inspekcijskog organa”.

OBRAZLOŽENJE

Vlada Crne Gore u Predlogu zakona o morskom dobru uopšte nije predvidjela rješenje o uklanjanju bespravno izgrađenih objekata, pa se amandmanom predlaže da lice koje izgradi objekat odnosno postavi ogradu ili drugu prepreku na morskom dobru suprotno propisima o uređenju prostora i izgradnji objekata i ovom zakonu, dužno je da o svom trošku ukloni objekat odnosno ogradu ili drugu prepreku i vrati morsko dobro u stanje prije izgradnje odnosno postavljanja objekta.  A ukoliko lice u određenom roku ne vrati morsko dobro u stanje prije postavljanja objekta, Agencija za upravljanje morskim dobrom će izvršiti uklanjanje objekta o trošku lica.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 21

Član 41. Predloga zakona mijenja se i glasi:

„Opštini se ustupa, u skladu sa zakonom, dio prihoda od ostvarene koncesione naknade i naknade od zakupa, za korišćenje djelova morskog dobra koji se nalaze na njenoj teritoriji.

Prihodi iz stava 1 ovog člana namjenjeni su za unapređenje i zaštitu morskog dobra, u skladu sa godišnjim planom opštine.

Agencija i opštine dužne su da se tromjesečno međusobno obavještavaju o izvršenim poslovima na unapređenju i zaštiti morskog dobra i predlažu mjere za unapređenje upravljanja morskim dobrom”.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 41., u formi u kojoj ga je utvrdila Vlada, predlaže se da se prihodi od ostvarene koncesione naknade i naknade od zakupa ustupaju Opštini radi izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture i za održavanje komunalnog reda na morskom dobru.

S obzirom da se predlaže da se sredstva ustupaju opštini radi održavanja samo komunalne infrastrukture, amandmanom se precizno definiše da to nije samo komunalna infrastruktura, već da se prihodi od  koncesione naknade i naknade od zakupa koriste za cjelokupno unapređenje i zaštitu morskog dobra, što je šire od komunalne infrastrukture.

Pored toga, amandmanom se radi veće kontrole rada opština i Agencije za upravljanje morskim dobrom, predlaže obaveza njihovog tromjesečnog međusobnog obavještavanja o izvršenim poslovima na unapređenju i zaštiti morskog dobra, kao i predlaganje mjera za unapređenje upravljanja morskim dobrom.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 22

U članu 44. stav 1. tačka 5. Predloga zakona poslije riječi „postupak“ dodaju se riječi „stečaja i“, pa izmijenjena tačka 5. glasi:

„je pokrenut postupak stečaja i likvidacije nad zakupcem“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 44., u formi u kojoj ga je utvrdila Vlada, predlaže se niz slučajeva u kojima Agencija za upravljanje morskim dobrom može jednostrano raskinuti ugovor o zakupu i uskratiti korišćenje dijela morskog dobra zakupcu, ali Vlada nigdje nije predvidjela odredbu koja se odnosi na pokrenuti postupak stečaja nad zakupcem.

Naime, u slučaju pokretanja postupka stečaja nad zakupcem, postoji velika mogućnost da zakupac neće ubuduće plaćati naknadu za korišćenje morskog dobra koje mu je dato pod zakup na određeni vremenski period, pa se amandmanom predlaže da Agencija za upravljanje morskim dobrom jednostrano raskine ugovor o zakupu ako je pokrenut postupak stečaja i likvidacije nad zakupcem.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 23

Poslije člana 47. Predloga zakona dodaje se novi član koji glasi:

„Zabranjeno je ugrožavati morsko dobro ispuštanjem opasnih i štetnih materija i drugih otpadaka.

Ispuštanje štetnih materija i otpadnih voda i izgradnja objekata za njihovo ispuštanje u morsko dobro može se vršiti po odobrenju organa nadležnog za vodoprivredu, odnosno za građevinarstvo, u okviru važećih normativa”.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom zakona o morskom dobru, Vlada nije predvidjela zabranu ugrožavanja morskog dobra ispuštanjem opasnih i štetnih materija i drugih otpadaka, što je krajnje nedopustivo. Važeći zakon o morskom dobru je definisao navedenu oblast, a veoma je indikativno da Vlada sada iz zakona briše odredbu da je zabranjeno ugrožavanje morskog dobra ispuštanjem štetnih materija.

U odnosu na vrijeme donošenja zakona, postavlja se pitanje da li se to radi zbog najavljenih naftnih istraživanja i polaganja gasovoda u moru, kao i izgradnje podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije, kojima će se znatno ugroziti životna sredina i turizam Crne Gore, kao i Ustavom zagarantovano pravo građana na zdravu okolinu.

Gore navedenim amandmanom se predlaže da je zabranjeno ugrožavanje morskog dobra ispuštanjem opasnih i štetnih materija i drugih otpadaka, a izuzetno njihovo ispuštanje se može vršiti po odobrenju

organa nadležnog za vodoprivredu, odnosno za građevinarstvo.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 24

U članu 52. stav 1. Predloga zakona poslije tačke 4. dodaju se tačke 5. i 6. koje glase:

„5) ako u morsko dobro ispušta otpadne vode i druge materije bez odobrenja nadležnog organa ;

6) ako ne dopusti ovlašćenom licu vršenje nadzora i sprovođenje mjera zaštite morskog dobra“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom zakona o morskom dobru, Vlada nije predvidjela zabranu ugrožavanja morskog dobra ispuštanjem opasnih i štetnih materija i drugih otpadaka, kao i odgovarujuće kazne u slučaju prekršaja, što je krajnje nedopustivo. Važeći zakon o morskom dobru je definisao navedenu oblast, a veoma je indikativno da Vlada sada iz zakona briše odredbu da je zabranjeno ugrožavanje morskog dobra ispuštanjem štetnih materija.

U odnosu na vrijeme donošenja zakona, postavlja se pitanje da li se to radi zbog najavljenih naftnih istraživanja i polaganja gasovoda u moru, kao i izgradnje podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije, kojima će se znatno ugroziti životna sredina i turizam Crne Gore, kao i Ustavom zagarantovano pravo građana na zdravu okolinu.

Gore navedenim amandmanom se predlaže da će se novčanom kaznom od 5.000 eura do 20.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice ako u morsko dobro ispušta otpadne vode i druge materije bez odobrenja nadležnog organa i ako ne dopusti ovlašćenom licu vršenje nadzora i sprovođenje mjera zaštite morskog dobra.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 25

Poslije člana 52. Predloga zakona dodaje se novi član koji glasi:

„ Novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 2.000 eura kazniće se za prekršaj fizičko lice:

1) ako postavi ogradu ili druge prepreke na morskom dobru koje sprečavaju slobodan prilaz morskoj obali, plažama i kupalištima;

2) ako sprečava korišćenje službenosti puta;

3) ako ne dozvoli pristup na nepokretnost službenom licu radi određivanja granica puta;

4) ako ne dopusti ovlašćenom licu vršenje nadzora i sprovođenje mjera zaštite morskog dobra“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom zakona o morskom dobru, Vlada potpuno neopravdano nije definisala kaznene odredbe za prekršaje koje počini fizičko lice, pa se amandmanom, u cilju uvođenja većeg pravnog reda u ovoj oblasti, predlaže da se novčanom kaznom od 500 do 2000 eura kazni za prekršaj fizičko lice ako postavi ogradu ili druge prepreke na morskom dobru koje sprečavaju slobodan prilaz morskoj obali, plažama i kupalištima; ako sprečava korišćenje službenosti puta; ako ne dozvoli pristup na nepokretnost službenom licu radi određivanja granica puta i ako ne dopusti ovlašćenom licu vršenje nadzora i sprovođenje mjera zaštite morskog dobra.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 26

U članu 55. Stav 3. Predloga zakona mijenja se i glasi:

„Utvrđivanje granice morske obale izvršiće se u roku od 6 mjeseci, a utvrđivanje granice morskog dobra u roku od 12 mjeseci od dana imenovanja Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra na kopnu“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 55. stavom 3. Vlada predlaže da se utvrđivanje granice morske obale izvrši se u roku od 12 mjeseci, a utvrđivanje granice morskog dobra u roku od 24 mjeseca od dana imenovanja Državne komisije za utvrđivanje granice morskog dobra na kopnu.

Predloženi rokovi su predugi i njima se daje izgovor nadležnim organima da odugovlače sa svojim obavezama, pa se amandmanom predlaže da rokovi budu kraći, odnosno 6 mjeseci za utvrđivanje granice morske obale i 12 mjeseci za utvrđivanje granice morskog dobra,  a sve iz razloga što je morsko dobro jedan od najvrednijih resursa države, za čiju je potpunu zaštitu i valorizaciju neophodno što prije stvoriti normativne preduslove i utvrditi navedene granice.

SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, jun 2015. godine

Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o morskom dobru podnosimo sljedeći amandman:

  • AMANDMAN 27

U članu 62. Predloga zakona riječi „odnosno po ovom zakonu, ukoliko je to povoljnije za stranku“ brišu se, pa izmijenjeni član 62. glasi:

„Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, u kojima nije donijeta prvostepena odluka, okončaće se po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka“.

OBRAZLOŽENJE

Predlogom člana 62., u formi u kojem ga je utvrdila Vlada, predlaže se da postupci započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, u kojima nije donijeta prvostepena odluka, okončaće se po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka, odnosno po ovom zakonu, ukoliko je to povoljnije za stranku.

Predloženo rješenje faktički bi omogućilo retroaktivnu primjenu zakona što pravno nije dozvoljeno. Stoga se gore navedenim amandmanom predlaže da se postupci započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, u kojima nije donijeta prvostepena odluka, okončaju se po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka.

Ostavi komentar