I isplata socijale na Cetinju po „pljevaljskom“ receptu

0

CetinjePodaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a upućuju na sumnju da je uoči prošlogodišnjih parlamentarnih i ovogodišnjih predsjedničkih izbora Prijestonica Cetinje koristila “pljevaljski recept” za kupovinu glasova kroz podjelu jednokratnih socijalnih naknada, što je dodatna potvrda da se radi o organizovanoj šemi koju Demokratsku partiju socijalista (DPS) sprovodi u više opština.

Naime, podaci govore da je Prijestonici Cetinje uoči parlamentarnih izbora koji su održani 14. oktobra prošle godine, uplaćena suma od ukupno 25.000 eura. Prema podacima Sekretarijata za finansije Prijestonice, 20.000 eura je 19. septembra 2012. godine uplaćeno od Ministarstva rada, dok je preostalih 5.000 eura došlo dan kasnije od Centra za socijalni rad.

Podaci istog Sekretarijata govore da je u izbornom oktobru 2012. godine na ime jednokratne novčane pomoći isplaćena suma od ukupno 29.100 eura, što je za deset puta više od sume koja je isplaćena u septembru iste godine kada je isplačeno ukupno 3.350 Eura. Pored toga, u oktobru se značajno povećava i broj korisnika pomoći pa tako u odnosu na septembar gdje je pomoć primilo ukupno 23 lica, u oktobru je opština isplatila pomoć za najmanje 210 lica.

Istraživački centar MANS-a je na osnovu dokumentacije o isplati pomoći uvidio i još jednu razliku između izbornih i neizbornih mjeseci u Prijestonici Cetinje. Naime, sve isplate pomoći koje su vršene tokom septembra mjeseca su zavedene na konkretno ime i prezime korisnika pomoći, dok se u oktobru kada su bili izbori, počinje vršiti isplata pomoći i takozvanim “fantomima” čiji identitet nije poznat, već se u izvještaju o potrošnji novca samo navodi broj korisnika i suma koju su dobili.

Tako je Prijestonica tokom oktobra prošle godine, na ime “fantomskih” korisnika isplatila ukupno 23.400 eura po osnovu jednokratnih socijalnih pomoći. U periodu od 05. do 18. oktobra izvršeno sedam velikih isplata u ukupnom iznosu od 17.400 eura, odnosno 173 lica pojedinačno je dobilo od 50 do 150 eura, s tim što je jedan glas prosječno “kupovan” za 100 Eura. (7 lica je dobilo pomoć od po 50 eura, 22 lica po 150 eura, dok je 144 osoba dobilo po 100 eura). Osma uplata je izvršena u ukupnom iznosu od 6.000 eura “po odluci” kako se navodi u izvještaju, ali pri tome nema nikakvih podataka o tome koliko korisnika je primilo ovu pomoć. Za ostatak isplata postoje podaci o tome ko ih je i u kojem iznosu primio.

Ovakav način isplate jednokratne novčane pomoći za više korisnika odjednom, odgovara modelu koji je korišćen u Pljevljima gdje se tako isplaćen novac bez konkretnih imena korisnika, dalje koristio za kupovinu glasova na terenu. MANS je ranije na primjeru Pljevalja razotkrio partijsku šemu DPS-a za kupovinu glasova kroz isplatu socijalnih pomoći, u kojoj je Vlada posredstvom Ministarstva rada prebacivala novac centru za socijalni rad, zatim je službenik iz centra (koji je član DPS-a) podizao taj novac i dijelio ga predsjednicima mjesnih odbora DPS-a koji su bili zaduženi za njegovu podjelu na terenu. Novac se dijelio licima koja su evidentirana u posebnom, internom spisku birača vladajuće partije.

U MANS-u osnovano sumnjaju da su ove isplate bile izborne, što pokazuje ne samo činjenica da je novac za socijalu “upumpan” iz državnog budžeta neposredno pred izbore, nego i to što jedino za velike isplate nijesu navedena imena i prezimena ljudi koji su dobili socijalne naknade.

Očigledno da je ovaj „recept“, koji suštinski znači zloupotrebu državnih resursa i novca svih poreskih obveznika radi izbornih potkupljivanja u korist DPS-a, primijenjen i na Cetinju. Imajući u vidu više nego sramnu ulogu tužilaštva u procesuiranju afere “Snimak”, te činjenicu da ona još nije rezultirala hapšenjem nalogodavaca izborne krađe, smatramo da postoji realna opasnost da se sa izbornim krađama kroz zloupotrebu socijalne pomoći nastavi i na narednim izborima, navode u MANS-u.

 

Novac za socijalu i uoči predsjedničkih izbora

Podaci Istraživačkog centra MANS-a pokazuju da je dva dana prije održavanja predsjedničkih izbora Prijestonica Cetinje realizovala jednu veliku isplatu za jednokratne socijalne pomoći.

Naime, 5.aprila ove godine, isplaćeno je 5.400 eura po osnovu ove vrste pomoći, od čega je jedno lice dobilo 50 eura, 10 osoba po 100 eura, dok je 29 lica dobilo po 150 eura. Ni za ovu isplatu nijesu prikazana imena i prezimena lica kojima su isplaćene.

MANS je ranije objelodanio da je Vlada, neposredno prije predsjedničkih izbora, preusmjerila sredstva sa računa Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja na račun Ministarstva rada i socijalnog staranja radi isplate jednokratnih novčanih pomoći. Tada je preusmjereno 200.000 eura za koje se sumnja da je dio iskorišćen za kupovinu glasova i na Cetinju.

 GrafikA

Đukanović tražio socijalu za svoje glasače

Afera „Snimak“ pokazala je da je na sjednicama partijskih organa DPS-a o socijalnoj pomoći govorio veći broj funkcionera te partije, ali i njen šef Milo Đukanović, koji je uoči oktobarskih izbora zadužio opštinske odbore i izborne štabove da na terenu utvrde ko je od glasača vladajuće stranke u stanju socijalne potrebe kako bi im se novčano pomoglo, podjećaju u MANS-u.

„Moramo se dodatno angažovati da vidimo iz kojih fondova možemo nešto pomoći naše opštinske odbore i opštinske izborne štabove, koji će prethodno, opet je za to potrebna ona komunikacija na terenu, dakle kroz jedno realno sagledavanje onoga što je naše čvrsto biračko tijelo, pa unutar toga koljebljivog, dakle tamo gdje su razlozi ovakve vrste o kojima govorimo, kako možemo pomoći“, kazao je tada Đukanović. Ovim izjavom, Đukanović je praktično potvrdio funkcionisanje pljevaljskog, ali kako se ispostavlja i cetinjskog scenarija kupovine glasova na terenu zloupotrebom novca iz budžeta.

Zakon o socijalnoj zaštiti podstiče izbornu korupciju

MANS je ranije upozorio da Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisuje da pravo na jednokratnu novčanu pomoć mogu ostvariti porodica ili pojedinac koji se nađu u stanju socijalne pomoći, što je pravo koje se ostvaruje u skladu sa kriterijumima koje donosi Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Međutim, pravilnik Ministarstva o dodjeli socijalne pomoći ne sadrži jasne kriterijume, već samo navodi da se uz zahtjev prilaže dokaz o stambenom, materijalnom i zdravstvenom stanju, dok se visina pomoći određuje na osnovu socijalne anamneze i materijalnih mogućnosti države.

Ovakvim zakonskim rješenjima otvorena je mogućnost sistemske zloupotrebe za isplate socijalnih pomoći u izborne svrhe, budući da je direktorima centara za socijalni rad, koji su nerijetko i funkcioneri ili aktivnisti vladajuće partije, dato diskreciono pravo da odluče kome će dodijeliti sredstva i u kom iznosu, upozoravaju iz MANS-a.

Komentari su isključeni.