MANS je juče Ministarstvu pravde dostavio set komentara na predložene izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore kojima je preporučio uvođenje novih krivičnih djela.
U tom smislu, ponovo smo preporučili kriminalizaciju nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera jer smo svjedoci životnog standarda crnogorskih državnih funkcionera koji se ne može objasniti prihodima iz legalnih tokova. MANS je tokom prethodinih godina obrađivao brojne slučajeve koji su sadržali elemente konflikta interesa i nezakonitog bogaćenja, a najekstremnije primjere predstavljaju Svetozar Marović i milioni njegove supruge na tajnim švajcarskim računima, ali i slučaj bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića čija ljubav prema skupim i brzim BMW vozilima i nekretninama na prestižnim lokacijama nije mogla biti zadovoljenja iz njegovih zvaničnih prihoda.
Kriminalizacija nezakonitog bogaćenja bi doprinjela borbi protiv korupcije u zemlji i bržem i efikasnijem dokazivanju tih slučajeva od strane tužilaštva. Podsjećamo da Konvencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije, koju je Crna Gora ratifikovala još 2006. godine, u članu 20 preporučuje državama potpisnicama da razmotre mogućnost usvajanja zakonskih i drugih mjera koje mogu biti potrebne kako bi se utvrdilo kao krivično djelo, kada se počini namjerno, nezakonito bogaćenje, to jest znatno uvećanje dobara javnog funkcionera koje on ne može razumno objasniti, s obzirom na njegov legalni dohodak. Nezakonito bogaćenje je do sada kriminalizovano u čak 44 zemlje koje su ratifikovale ovu Konvenciju.
Osim ovog krivičnog djela, MANS je predložio i kriminalizaciju podmićivanja poslanika, odnosno sankcionisanje radnje kada poslanik ili odbornik zahtijevaju ili prime mito ili prihvate ponudu ili obećanje mita kako bi glasali na određen način. Svjedoci smo da tužilaštvo do sada nije bilo u mogućnosti da se adekvatno postavi prema sve češćim sumnjama u političku korupciju, naročito prilikom glasanja poslanika i odbornika u korist zakona ili planske dokumentacije kojima se direktno podilazi profitnom interesu tajkuna, a na štetu javnog interesa.
Slično je i sa novim krivičnim djelom koje predlažemo, takozvanom „subvencijskom prevarom“ koja postoji kada učinilac za sebe ili drugoga ostvari državnu pomoć dajući netačne ili nepotpune podatke o činjenicama od kojih zavisi donošenje odluke o državnoj pomoći ili propusti da obavijesti davaoca državne pomoći o promjenama bitnim za donošenje te odluke. Zloupotreba državne pomoći i postojanje takozvane „prikrivene državne pomoći“ su najvidljivije kod davanja takozvanih državnih garancija kojima je Crna Gora garantovala za propale privatne kompanije i njihove projekte na osnovu podataka koji nisu odražavali stvarno stanje u njima.
Oba ova krivična djela već postoje u Krivičnom zakoniku Hrvatske, kao i krivično djelo nezakonite pogodbe koje je MANS takođe predložio za uvođenje u novi crnogorski krivični zakonik. Kažnjiva radnja kod nezakonite pogodbe postoji kada službeno ili odgovorno lice na osnovu sporazuma pogoduje jednom od privrednih subjekata prilagođavanjem uslova javne nabavke ili sklopi ugovor s ponuđačem čija je ponuda u suprotnosti s uslovima iz dokumentacije za nadmetanje. MANS je i do sada upozoravao da je oblast javnih nabavki veoma osjetljivo na korupciju, te da ne postoji dovoljno odgovornosti za brojne tendere koji su pali upravo zbog navedenih razloga.
MANS je pomenuta krivična djela prepoznao na osnovu višegodišnjeg iskustva u istraživanju korupcije u pomenutim oblastima, kao i potrebu da se njihovim uvođenjem tužilačkom i sudskom aparatu omogući lakše dokazivanje i procesuiranje najčešćih krivičnih djela sa elementima korupcije. Očekujemo da bi Ministarstvo pravde trebalo da ima sluha za napore da se Krivični zakonik Crne Gore učini što kvalitetnijim, a istovremeno i suzi prostor za korupciju.
MANS
