Nacrt Zakona o tajnosti podataka bi podstakao korupciju, upozoravaju kritičari

0

Crna Gora treba da odbaci nacrt zakona koji bi podstakao korupciju omogućavanjem Vladi da sakrije informacije o potrošnji javnih sredstava, navode aktivisti, i upozoravaju da bi takav zakon mogao ugroziti pregovore za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

Ministarstvo odbrane će održati javnu raspravu sjutra, 9. jula, o predloženim izmjenama i dopunama zakona o tajnosti podataka, koje bi omogućile državnim organima da sakriju informacije ukoliko smatraju da bi njihovo objavljivanje uticalo na „ostvarivanje funkcije organa“.

Prema mišljenju kritičara, ovaj pojam bi bio tumačen preširoko, što bi omogućilo Vladi da proglasi tajnim informacije od javnog interesa.

„Jasno je da bi to omogućilo da većina aktivnosti vezanih za potrošnju javnih sredstava bude sakrivena od javnosti“, kazala je Helen Darbishire, izvršna direktorica Access Info Europe, nevladine organizacije sa sjedištem u Madridu.

„A tamo gdje ne postoji transparentnost, korupcija može da cvjeta neopaženo, bez kontrole i daleko od očiju javnosti.“

Darbishire je navela da bi ove izmjene zakona dovele do kršenja sporazuma koje je Crna Gora potpisala, kao što su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija, kao i obaveze preuzete kao dio procesa pridruživanja EU.

Vladavina prava, uključujući slobodan pristup informacijama, „od ključnog su značaja“ za EU, kazao je ambasador Aivo Orav u izjavi dostavljenoj mejlom.

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori pomno prati ovo pitanje, imajući u vidu da je pravo svakog pojedinca da od državnih organa traži i dobije informacije koje su od najveće važnosti“, naveo je on.

U zadnjem izvještaju o procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, Evropska komisija je apelovala na veću transparentnost i istakla zabrinutost rastom prakse označavanja dokumenata tajnim od strane državnih organa.

Ministarstvo odbrane je odbilo da da drugi komentar, osim da je 11. juna otvorilo javnu raspravu o izmjenama i dopunama zakona. Međutim, sjutrašnji događaj u glavnom gradu Podgorici je jedina javna rasprava organizovana u zemlji.

Crnogorski zvaničnici se često suočavaju sa optužbama za korupciju, uključujući omogućavanje pranja novca kriminalnim organizacijama putem banke koja je u vlasništvu porodice predsjednika Mila Đukanovića, koji je na vlasti preko tri decenije.

Masovni protest je izbio u februaru u Podgorici nakon što je objelodanjen snimak na kom vladin zvaničnik uzima 97,500 eura (110, 808 dolara) od Duška Kneževića.

Novac je bio namijenjen za kupovinu glasova vladajuće Demokratske partije socijalista, prema izjavi koja se čuje na snimku, a koji je objavio Knežević, nekada blizak saradnik Đukanovića.

Kao dio procesa pristupanja EU, Crna Gora se obavezala na najstrože kažnjavanje korupcije. Vlada je takođe formirala radnu grupu za nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa namjerom da poboljša transparentnost.

Naši građani imaju pravo da traže informacije o sprovođenju javnih politika i načinu na koji se sredstva troše“, kazala je ministarka javne uprave Suzana Pribilović 18. juna na konferenciji koju je organizovala Mreža za informaciju nevladinog sektora (MANS), crnogorska NVO.

Ipak, izmjene i dopune zakona predložene od strane Ministrastva odbrane će ozbiljno ograničiti pristup informacijama od javnog značaja, navode aktivisti.

„Zakon o slobodnom pristupu informacijama koji je već vrlo problematičan, u kombinaciji sa ovim izmjenama, uništiće smislenu transparentnost“, kazala je Darbishire iz Access Info.

U saopštenju objavljenom 26. juna, Transparency International je istakao da su iste izmjene sa javne rasprave predložene, a zatim povučene od strane Vlade u martu nakon što se 25 crnogorskih NVO pobunilo protiv njihovog usvajanja.

Jared Ferrie
International Editor
OCCRP

Komentari su isključeni.