Pravo glasa u Tivtu imala 94 građanina bez državljanstva

0

Analiza biračkog spiska za lokalne izbore u Tivtu pokazuje da je više od 100 lica godinama imalo pravo glasa, iako nisu imali crnogorsko državljanstvo.

Većina tih lica nikada nije dobila naše državljanstvo, dok su neki od njih naknadno upisani u registar državljana i tek sada su zakonito u biračkom spisku.

Na osnovu biračkog spiska za tivatske izbore i dokumenata MUP-a, MANS-ov Program za monitoring i analitiku je utvrdio da  je najmanje 65  osoba  imalo pravo  glasa  na  parlamentarnim  izborima  2009.  i  2012.  godine  i predsjedničkim  izborima  2013. godine, iako nisu  imali  crnogorsko  državljanstvo.

Tek nakon  predsjedničkih izbora ta lica su brisana iz biračkog spiska, a i sam MUP je konstatovao da nemaju državljanstvo Crne Gore.

Na  primjer, Kovačević  Jovan, rođen  1919. godine u Bosni i Hercegovini, koji  je imao pravo  glasa u  tri  izborna cikljusa, na biračkom mjestu Donja i Gornja Lastva pod šifrom birača 597, iako nije imao državljanstvo Crne Gore. Isti je i slučaj Predojević Petra, rođenog 1932. godine u Srbiji, koji je mogao da glasa na biračkom mjestu „Tivat – Kalimanj II“ pod šifrom birača 15087, Vrhovac Nade rođene 1939. godine u Hrvatskoj, koja je mogla da glasa na biračkom mjestu „Tivat – Lamele, St. Blok“ pod šifrom 2535 kao i Lazović Mila, rođenog 1950. na Kosovu, koji je mogao glasati na biračkom mjestu „Tivat – Kalimanj II“ pod šifrom 5504.

Isječak iz dopisa MUP-a broj 01/2-014/16-17466/3 od 28. marta 2016. godine

Isječak iz dopisa MUP-a broj 01/2-014/16-17466/3 od 28. marta 2016. godine

Analiza je pokazala da je na parlamentarnim izborima 2009. i 2012. godine pravo glasa imalo 27 osoba koje u tom periodu nisu bile crnogorski državljani. Tek naknadno ta lica su dobila državljanstvo pa se sada nalaze u tivatskom biračkom spisku.

Jedan od takvih je primjer Špejtina Šabanija koji je crnogorsko državljanstvo dobio tek u martu 2015. godine, a imao je pravo glasa na parlamentarnim izborima 2009. i 2012. godine.

Dokumentacija pokazuje da je Šabani predao zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo dvije godine nakon što je upisan u birački spisak za parlamentarne izbore održane 2009. godine, odnosno 19. avgusta 2011.

Postupak je okončan 6. marta 2015. godine kada je Šabani dobio rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo.

Na taj način, Špejtin Šabani je tek 2015. godine stekao uslov da zakonito bude upisan u birački spisak.

Zanimljivi su i slučajevi Nikolić Olge, rođene 1963. godine i Pinjatić Nevene, rođene 1976. godine koje su dobile otpust iz državljanstva Crne Gore, a ipak su imale pravo glasa kako na prethodnim parlamentarnim, tako i na predsjedničkim izborima.

Rješenja o otpustu iz crnogorskog državljanstva Nikolić Olge i Miljković Nevene

Rješenja o otpustu iz crnogorskog državljanstva Nikolić Olge i Miljković Nevene

Za svaki od ovih slučajeva MANS je dobio dokumentaciju MUP-a koja nesporno potvrđuje da je najmanje 100 lica iz tivatskog biračkog spiska godinama imalo pravo glasa iako nisu dobili crnogorsko državljanstvo.

Kada tivatski birački spisak posmatramo kao uzorak centralnog, biračkog spiska Crne Gore, onda se može očekivati da na nivou države ima bar 5.000 birača bez državljanstva koji su na prethodnim izborima imali pravo glasa. To pokazuje da je ovaj, samo jedan oblik manipulacije biračkim spiskom mogao značajno uticati na izborni rezultat, posebno na predsjedničkim izborima gdje je razlika između kandidata bila samo nekoliko hiljada glasova.

Ovakvo stanje u biračkom spisku zasigurno ne doprinosi povećanju povjerenja u izborni proces i MANS poziva sve nadležne institucije da konačno primijene novi zakon i utvrde odgovornost za masovne zloupotrebe o kojima postoje konkretni dokazi.

Priču (PDF) možete preuzeti OVDJE

Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije i Ambasade SAD u Podgorici. Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima donatora.

Komentari su isključeni.