Presuda pljevaljskog suda kojom je odlučeno da akteri brutalne kupovine glasova budu osuđeni na uslovne kazne pokazuje da je sudstvo pod političkom kontrolom jedne partije i da svojim (ne)činjenjem direktno stimuliše izbornu korupciju.
Takva poruka je vrlo zabrinjavajuća jer šalje jasnu poruku da državne institucije nisu u stanju da daju adekvatan institucionalni odgovor na aferu „Snimak“. Činjenica da je takva presuda donijeta uoči objavljivanja Izvještaja o napretku Evropske komisije, uz druge evidentne probleme u procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala, ali i primjeni izbornih zakona, će se sigurno negativno odraziti na proces evropskih integracija Crne Gore.
Zbog toga pozivamo državno tužilaštvo da pokaže makar minimum odgovornosti i nezavisnosti tako što će se višim istancama žaliti na tu i takvu presudu.
Ovo posebno zbog toga što je tužilaštvo već pokazalo nedostatak stručnosti ili hrabrosti da zloupotrebu državnog novca u predizborne svrhe kvalifikuje kao krivično djelo „povredu opredjeljenja pri glasanju“, kako bi relativizovalo izbornu krađu. Naime u ovom slučaju nije riječ o običnoj korupciji, gdje su državni službenici nezakonito prisvojili državni novac, već o organizovanoj kupovini glasova za vladajuću partiju.
Ova presuda je pokazala da čak i u slučajevima kada postoji toliko veliki pritisak javnosti i Evropske unije, ogroman broj dokaza koje je prikupio MANS, kao i svjedoka koji su potvrdili kupovinu glasova, da ni ovakvo tužilaštvo ne može u potpunosti da ih ignoriše, sudstvo šalje poruku da se zbog korupcije ne može završiti u zatvoru.
Iz tog razloga pozivamo i Sudski savjet da utvrdi iz kojih motiva je sudija Ljiljana Popović odlučila da na takav način ponizi svoje kolege i struku, ali i ugrozi proces evropskih integracija, odnosno da ispita da li je na nju vršen pritisak, da li je zastrašivana, nestručna ili politički ostrašćena kada je odlučila da za takvo krivično djelo izrekne najmanju moguću kaznu, koja je daleko ispod zakonom propisanog minimuma. Naime, Krivični zakonik predviđa da se za zloupotrebu službenog položaja izriče isključivo zatvorska kazna od 6 mjeseci do 12 godina. U slučaju da je šteta koja je nastala tim djelom veća od 3.000 eura, a manja od 30.000, propisana kazna je u rasponu od jedne do osam godina zatvora.
Posebno napominjemo da je novim Krivičnim zakonikom dodatno pooštrena kaznena politika upravo za zloupotrebu službenog položaja, sa obrazloženjem da se tako pokazuje volja države da se obračuna sa korupcijom u svojim redovima i napreduje u procesu evropskih integracija. Presuda pljevaljskog suda je potvrda da je zakon samo mrtvo slovo na papiru i da zarobljene institucije neće adekvatno sankcionisati aktere političke korupcije.
MANS
