Solidarno sa Kolarevićem na štetu građana

0

Firma „14 septembar“, čiji je osnivač Mehmed Kolarević, bivši zet predsjednika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, imala je najviše koristi od izgradnje zgrade solidarnosti u Budvi, poznate kao „Lamela B“, gdje je bila partner Crnogorskom fondu za solidarno stambenu izgradnju.

Podaci Mreže za afirmaciju nevladinog sektora pokazuju da je, u podjeli objekta, Kolarevićevoj firmi od ukupno 85 stanova pripalo 55, dok je Crnogorski fond dobio 30 stanova, koji su namijenjeni za zaposlene u gradskim organima Budve.

Sa druge strane, vrlo je zanimljivo da je sagrađen poslovno-stambeni objekat, iako je Opština Budva na sindikalni fond prenijela zemljište sa obavezom isključive gradnje stanova. U ovoj podjeli Crnogorskom fondu je pripalo 30 odsto ukupnog poslovnog prostora, čijom će prodajom sada zaraditi, dok je ostatak dobio Kolarević.

Opština Budva je još u avgustu 2006. godine odlučila da lokalnom sindikatu dodijeli dvije parcele za izgradnju stanova, površine oko pet i po hiljada kvadrata, u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana „Rozino I“. Ugovor koji je potpisao tadašnji gradonačelnik Rajko Kuljača sa sindikalnim čelnikom Brankom Rađenovićem predviđao je da će Opštini pripasti 25 odsto stanova u budućoj zgradi.

Početkom 2007. godine opštinski sindikat je ove parcele prenio na Crnogorski fond za solidarno stambenu izgradnju, koji se obavezao da će sagraditi stambeni objekat.

Na ovom projektu ništa nije preduzimano do decembra 2008. godine, kada su Crnogorski fond i „14 septembar“, zaključili ugovor o građenju zajedničkim ulaganjem, i to ne više stambenog, već sada stambeno-poslovnog objekta. Oni su udružili susjedne parcele, pri čemu je ulog Kolarevićeve firme bilo zemljište površine oko 1,2 hiljade kvadrata, a partneri su trebali da finansiraju svako svoj dio.

Inače, Kolarević je kupio ovo zemljište za sumu od 388 hiljada eura krajem 2006. godine, dakle u vrijeme kada je Opština Budva već prenijela svoje parcele na sindikat.

Sam ugovor o zajedničkom ulaganju definisao je da će buduća zgrada imati sedam spratova i potkrovlje, a podjela je izvršena tako što će Crnogorskom fondu pripasti 30 odsto garažnog, poslovnog i stambenog prostora, a ostatak će dobiti preduzeće „14 septembar“.

Na ovaj ugovor je do kraja 2009. godine potpisano ukupno pet aneksa, od kojih su najznačajnija dva poslednja, koja su zaključena u oktobru iste godine. Oni konstatuju da je izdata nova građevinska dozvola u aprilu 2009. i da je njom dozvoljena gradnja osam spratova. Ovim je znatno uvećana vrijednost objekta i investitorima omogućena veća zarada, jer je dozvoljena ukupna bruto građevinska površina od devet hiljada kvadrata, uz dodatnih 900 kvadrata za garaže.

Osnov za veću spratnost bila je izmjena Detaljnog urbanističkog plana „Rozino I“, za koji je javna rasprava održana u oktobru 2008. godine, tj dva mjeseca prije nego što će biti potpisan ugovor o zajedničkom ulaganju sa Kolarevićem. Izvještaj sa javne rasprave pokazuje da je Crnogorski fond tražio da im se odobri gradnja dodatnog sprata, čemu je na kraju udovoljeno.

Na osnovu ove dozvole Fond je u konačnoj podjeli objekta dobio ukupno 30 stanova, a najveći profit je ostvarila firma Mehmeda Kolarevića.

Projekat za Danila i građevinske tajkune

Slučaj „Lamele B“ je samo jedan od primjera, u najmanju ruku, spornog modela po kojem se realizuje projekat „Hiljadu stanova solidarnosti“, jer je očigledno da od njega najviše profitiraju građevinski tajkuni.

Podsjetimo da se projekat finansira tako što lokalne uprave obezbjeđuju 30 odsto kroz dodjelu zemljišta koje oslobode plaćanja komunalija, a ostatak se ostvaruje kroz naplatu doprinosa od 0,7 odsto na ukupnu bruto zaradu, koju u Fond uplaćuje poslodavac.

Kada je svojevremeno obaveza doprinosa od 0,7 odsto na sve zaposlene proglašena neustavnom, Crnogorski fond nastavio je da se finansira na dobrovoljnoj osnovi. Prema podacima sa sajta Fonda, u ovom trenutku doprinos uplaćuje oko 270 poslodavaca.

Prilikom izgradnje objekata Fond ulazi u aranžmane sa građevinskim firmama, pri čemu svako finansira svoj dio. Posebna stvar je što se umjesto isključivo stambenih, grade i poslovno-stambeni objekti, pa onda poslovne prostore Fond dijeli sa izvođačem radova i tako obje strane papreno zarađuju, dok zaposleni bivaju uskraćeni za veći broj stanova.

Od 2007. godine osnivači Crnogorskog fonda su Vlada, Unija poslodavaca i Savez sindikata Crne Gore, a ključna figura u njemu je Danilo Popović, dugogodišnji, kontroverzni čelnik sindikata, kojeg oponenti optužuju da je Vladin čovjek, kojeg nije briga za interese radnika.

Meša sa samim sobom zaključivao ugovore

Iako je prema zvaničnim podacima osnivač firme „14 septembar“, Mehmed Kolarević je sa svojom firmom zaključio nekoliko ugovora u vezi zemljišta, koje je bilo ulog za projekat sa Crnogorskim fondom.

Tako je u julu 2007. godine potpisao ugovor koji definiše da je njegov ukupni ulog za opremanje zemljišta 1,3 miliona eura, da bi novi ugovor bio zaključen godinu kasnije i on precizira da je ulog Kolarevića 2,1 milion eura.

Oba ugovora su sporazumno raskinuta, da bi početkom 2009. godine bio zaključen novi ugovor, kojim je Kolarević prodao zemljište svojoj firmi za 1,3 miliona.

Ovo postavlja pitanje da li je bivši zet šefa DPS-a stvarni, ili fingirani vlasnik te građevinske kompanije, ili je riječ o zaobilaženju određenih zakonskih obaveza.

Komentari su isključeni.