Troškovi kredita za autoput 27 miliona

0

U periodu od prvih četiri godine od početka realizacije projekta prve dionice autoputa po osnovu različitih kreditnih troškova Država Crna Gora je već platila 26,8 miliona eura.

Prema podacima Programa za javne finansije MANS-a, obrada kredita iznosila je 2,3 miliona eura i plaćena je u februaru 2015. godine. Za kamatu je za četiri godine plaćeno 18,8 miliona eura, a za proviziju na nepovučena sredstva još 5,4 miliona.

Troškovi konvertovanja valute iznosili su 117 hiljada eura, a nadoknada Centralnoj banci Crne Gore 48,5 hiljada eura.

Najviše plaćeno za kamate; izvor: podaci Ministarstva finansija

Kredit kineske EXIM banke, koji je ugovoren u iznosu od nepunih 944 miliona dolara, odobren je uz grejs period od šest godina, što znači da isplata glavnice počinje od 2021. godine.

U domaćoj javnosti se već dugo ukazuje da je najveći rizik od uvećanja cijene prve dionice autoputa upravo kineski kredit koji je uzet u američkim dolarima i bez osiguranja od kreditnog rizika. Kada je zaključen krajem oktobra 2014. na iznos od 944 miliona dolara, kredit je u eurima vrijedio oko 750 miliona.

U međuvremenu je dolar znatno jačao, a euro padao, pa je rekordno niska vrijednost zabilježena krajem 2016. kada je cijena kredita porasla na čak 906 miliona eura ili 156 miliona više nego kada je ugovoren.

U međuvremenu je dolar oslabio, a euro ojačao, pa je cijena kineskog kredita oko 840 miliona eura, što je 90 miliona više nego kada je ugovoren. To znači da je četiri godine od početka realizacije Projekta izgradnje autoputa njegova vrijednost uvećana za 90 miliona po osnovu kursne razlike između eura i dolara.

Do početka februara 2019. godine Vlada je po osnovu kineskog kredita povukla iznos od 624,6 miliona dolara, ali uprkos ogromnom valutnom riziku do tog perioda još nije sprovela hedžing aranžman kako bi smanjila rizik kredita uzetog u američkim dolarima.

Plaćeno blizu 28 miliona; izvor: Podaci Ministarstva finansija

Prema podacima Programa za javne finansije MANS-a, još u aprilu 2015. godine Vlada je razmatrala izloženost javnih finansija kursnim promjenama po osnovu kineskog kredita. Tada je Vlada konstatovala da nepredvidivost kursa između eura i dolara ukazuje na jako osjetljivo tržište, sa visokom mogućnošću nekontrolisanih promjena, ukoliko se ne primijene mjere zaštite.

Vlada je tada ocijenila da je realizaciju hedžinga, odnosno zaštite od valutnog rizika moguće realizovati na period od najduže 10 godina, čemu bi se pristupilo prije isplate glavnica kineskog kredita, koje počinju od 2021. godine.

Ipak, do kraja 2018. godine Vlada nije realizovala ovaj aranžman, a iz Ministarstva finansija su u decembru te godine saopštili da pregovaraju sa četiri osiguravajuće kuće oko zaključenja hedžinga. Iz Vlade nikada nijesu saopštili koliko procjenjuju da bi koštao hedžing aranžman.

Program za javne finansije
Koordinator Ines Mrdović

Komentari su isključeni.