Tužilaštvo nespremno za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala

1

Godina na izmaku je dodatno potvrdila naše sumnje da crnogorsko tužilaštvo nije spremno da se ozbiljnije nosi sa problemom organizovanog kriminala i korupcije u vrhu vlasti.

Nedovoljna i neadekvatna kadrovska i tehnička opremljenost samo su manji dio uzroka aktuelnog stanja u tužilaštvu, dok duboka politizacija gotovo svih nivoa tužilaštva i dalje predstavlja nepremostivu prepreku za efikasnu i ka konkretnim rezultatima orjentisanu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

MANS je i u protekloj godini veoma aktivno radio na razotkrivanju različitih kršenja zakona i slučajeva moguće korupcije i organizovanog kriminala. Istrage koje je MANS vodio tokom 2011. godine su rezultirale sa preko 50 krivičnih prijava koje su dostavljene državnom tužilaštvu, ali i Specijalnom državnom tužiocu za organizovani kriminal i korupciju.

Većina krivičnih prijava se odnosila na oblast prostornog planiranja i izgradnje objekata, ali i na sektor javnih nabavki i privatizacije. Prijave su podnošene protiv visokih javnih i političkih funkcionera, na lokalnom i nacionalnom nivou, ali i protiv kompanija i njihovih vlasnika zbog nelegalne gradnje i zloupotreba ovlašćenja u privredi u postupcima javnih nabavki.

U protekloj godini MANS je podnio krivične prijave protiv potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića zbog slučaja “Valdanos”, ministra održivog razvoja Predraga Sekulića i bivšeg ministra urbanizma Branimira Gvozdenovića zbog slučaja “Mirište”. Krivična prijava za organizovani kriminal je podnijeta protiv barskog gradonačelnika Žarka Pavićevića uz dokumentaciju na blizu 100 strana. Krivične prijave zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju “Budva Holding” su podnijete protiv aktuelnog gradonačelnika Budve, Lazara Rađenovića i prvog čovjeka DPSa Budve, Bora Lazovića.

Zbog sumnje u namještanje poslova kompaniji Bemax, krivične prijave smo podnijeli protiv predsjednika Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, Marka Lazarevića, barskog gradonačelnika Žarka Pavićevića, direktora Direkcije za javne radove, Žarka Živkovića, dok je protiv direktora Bemaxa, Veselina Kovačevića prijava podnijeta zbog nesavjesnog rada u privrednom poslovanju.

Svaka od pomenutih krivičnih prijava je praćena obimnom dokumentacijom koja uključuje ugovore, poslovnu korespodenciju, finansijske iskaze i ostale dokaze koji su upućivali na postojanje nekog krivičnog djela. Nažalost, izuzev u slučaju Žarka Pavićevića gdje je inicijalno postojalo formalno interesovanje za dokaze koje MANS posjeduje, ni policija, ni tužilaštvo nisu pokazali elementarnu volju da nas kao podnosioce prijave obavijeste o toku istrage ili nas aktivnije uključe u svoj rad.

Sve prijave koje sam pomenuo su u fazi provjere činjenica koje traju i po nekoliko mjeseci, i pored činjenice da se MANS uvijek trudi da prikupi što je više moguće dokaza sa namjerom da maksimalno ubrza postupak istrage. Nažalot, to omogućava osumnjičenima da utiču na dokaze i svjedoke, i naravno da nastave sa kršenjem zakona na funkcijama na kojima se nalaze.

Čak i onda kada tužilaštvo sprovede istrage i podigne optužnicu kao u slučaju “Zavala”, pokazalo se da ne postoji politička volja da se slučaj istraži do kraja i postupkom obuhvate ključni akteri, Svetozar Marović i Branimir Gvozdenović. Gotovo je nevjerovatno da u slučaju Zavala niko nije optužen za nelegalnu gradnju iako je ona trajala nekoliko mjeseci, niti za propuštanje službene dužnosti nadzora, bez čega Miraks ne bi napravio na Zavali ono što je napravio. Nažalost, ovaj slučaj je zapravo pokazao koliki su dometi tužilaštva i kako ono može biti stavljeno u funkciju politike.

Takođe, afera “Listing” je pokazala da onda kada postoji dovoljno jak interes samog vrha vlasti, tužilaštvo je sposobno da preko noći izađe u javnost sa rezultatima. Selektivnost u radu crnogorskog tužilaštva je nažalost i dalje prepreka za vraćanje povjerenja građana u ovu instituciju, što kreira percepciju da su rijetke istrage koje tužilaštvo i pokreće, prije motivisane političkim interesima, nego stvarnom spremnošću da se stane na put korupciji i organizovanom kriminalu.

U tom smislu, naivno je vjerovati da kadrovi poput Ranke Čarapić, Vesne Medenice, Veselina Veljovića i Duška Markovića mogu predvoditi borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Kadrovi ovog profila ne pripadaju onome što se popularno naziva evropska budućnost Crne Gore, već su recidivi Đukanovićeve ere kojih se moramo što prije oslobađati.

Nažalost, ni Vlada Igora Lukšića još uvijek ne želi da se odrekne njihovih “usluga”, dok posljednje promjene u sektoru bezbijednosti ne ulivaju nadu da će se uskoro promijeniti praksa da se na ključne funkcije umjesto profesionalaca postavljaju podobni kadrovi.

Dejan Milovac
Direktor programa za urbanizam
MANS

1 Comment

  1. jedva cekam dan kada cete i vi u mansu shvatiti da na trenutnoj politickoj sceni crne gore ne postoji kadar koji bi formirao vladu koja ce sprovesti adekvatne i potrebne radnje u drzavi crnoj gori

    pozdrav i svako dobro