Vlada u 2015. godini planira izdavanje novih 100 miliona garancija

0

Vlada Crne Gore će i u narednoj godini nastaviti sa neracionalnim i bahatim trošenjem novca građana kroz finansiranje glomaznog državnog aparata i niza privilegija za njene službenike, umjesto da se dio tog novca usmjeri za gradnju porodilišta, vrtića ili dnevnih centara, pokazuje analiza Predloga budžeta za 2015. godinu, koji se trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri.

Naime, Vlada će u narednoj godini, pored redovnih zarada, zaposlenima u državnom aparatu samo po osnovu ostalih ličnih primanja isplatiti dodatnih 11,6 miliona. Od ove sume najveći iznos od osam miliona planiran je za takozvane „ostale naknade“, koji se uglavnom odnose na isplate za rad u radnim grupama za izradu različitih predloga zakona, uredbi, pravilnika, elaborata.

Državna revizorska institucija ranije je utvrdila da su ove isplate nezakonite, budući da se radi o redovnim poslovima državnih službenika, dok je Centralna banka u preporukama za ekonomsku politiku za 2014. godinu saopštila da „ukoliko je potrebno postojanje značajnog broja radnih grupa, komisija i odbora, treba razmotriti mogućnost ukidanja nadoknada članovima u cilju smanjenja troškova“.

Međutim, Vlada po ovom osnovu i dalje iz državne kase obezbjeđuje dodatne beneficije za ministre, pomoćnike ministara i niže državne službenike, a koliko je to veliki iznos najbolje pokazuje činjenica da iznos planiran za „ostale naknade“ predstavlja gotovo polovinu sume  koja se godišnje isplati po osnovu materijalnog obezbjeđenja porodice.

Pored toga, opšte je poznato da ministrima i državnim službenicima stoje na raspolaganju i druge privilegije poput korišćenja službenih automobila, troškova goriva ili telefona, te dnevnica za službena putovanja, što su sve izdaci koje je umjesto značajnije uštede, Vlada u Predlogu budžeta za 2015. godinu zanemarljivo snizila ili zadržala na istom nivou.

Tako se za troškove goriva, telefona, reprezentacije i službena putovanja planira potrošnja od čak 20,5 miliona eura, dok će istovremeno za budžetsku liniju za „konsultantske usluge i projekte“, koju potrošačke jedinice maksimalno zloupotrebljavaju za isplate za troškove službenih putovanja, goriva i slično, biti potrošeno dodatnih 25 miliona eura.

Da je samo trećina novca sa ovih stavki usmjerena u izgradnju porodlišta, vrtića ili dnevnih centara, država bi bila u mogućnosti da svojim građanim pruži neuporedivo kvalitetniju zdravstvenu i socijalnu zaštita od one koju trenutno “uživamo”.

Pored toga, iako Zakon o državnim službenicima i namještenicima zabranjuje zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, Predlogom budžeta za 2015. godinu su kod gotovo svake potrošačke jedinice planirani izdaci za isplatu ovih ugovora u ukupnom iznosu od čak 4,5 miliona eura.

U svom izveštaju o reviziji budžeta za 2012. godinu, Državna revizorska institucija je ovakav vid zapošljavanja ocijenila nezakonitim i preporučila Vladi da prestane sa takvom praksom. Međutim, Vlada uporno zadržava ovaj model zapošljavanja, koji je jedan od najznačajnijih mehanizama pritiska na zaposlene u izbornom periodu.

Takođe, Vlada planira i nastavak pogubne politike zaduženja od nevjerovatnih 650 miliona eura, kao i izdavanja novih državnih garancija u iznosu od čak 101 miliona eura. Tako je planirala da za kontroverzni projekat izgradnje podmorskog kabla sa Italijom, koji već kasni nekoliko godina, izda Crnogorskom elektroenergetskom sistemu novu garanciju od 40 miliona eura.

Vlada će izdati garanciju od 50 miliona i za još jedan ne manje kontroverzan projekat, koji se odnosi na kredit od Abu Dabi Fonda za razvoj poljoprivrede, a o kojem institucije kriju sve zvanične podatke.

Isto tako je neshvatljivo da se garancija od pet miliona eura opet planira za Crnogorski fond za solidarno stambenu izgradnju, iako je 2009. godine tom istom fondu izdala garanciju od 3,8 miliona eura, a ona je bila naplaćena dvije godine kasnije.

Samo u poslednjih nekoliko godina, zbog pogubne politike Vlade u izdavanju garancija, prije svega Kombinatu aluminijuma Podgorica i Željezari Nikšić, iz državne kase je isplaćeno oko 150 miliona eura, što su platili građani kroz takse „euro po euro“, tako što im je uvećan porez na plate i PDV-a ili zamrznute penzije.

Ukoliko Predlog zakona o budžetu za 2015. godinu bude usvojen u obliku u kakvom ga je predložila Vlada Crne Gore, biće to novi krug ekonomskog iscrpljivanja građana, ali i daljeg sunovrata javnih finansija.

MANS

Komentari su isključeni.