Novi izvještaj EK kao mapa puta ka temeljnim reformama
Saopštenja za medije
Izvještaj Evropske komisije (EK) treba da bude mapa puta nove vlasti, a eksperti koji su na njemu radili mogu da pomognu kako u izradi boljih zakona, tako i u otkrivanju konkretnih slučajeva, ali i čišćenju institucija od onih koji su podsticali na korupciju i godinama bili servis organizovanom kriminalu.
Iz tog dokumenta se vidi da EU jasno prepoznaje probleme sa kojima se suočava Crna Gora, ali i da ima mnogo detaljnije informacije o konkretnim slučajevima nego što je to navedeno u izvještaju koji mora sadržati uopštene ocjene i diplomatski ton.
Za razliku od tuzilaštva, u EK očigledno smatraju da afera Snimak nije završena i da se ti slučajevi moraju izvaditi iz ladica. Za razliku od Agencije za sprječavanje korupcije, u Briselu jasno prepoznaju izborne zloupotrebe odlazaćeg režima.
Izvještaj EK opisuje šverc cigareta kroz fiktivne firme registrovane u slobodnoj zoni luke Bar kojima se ne bave ni policija ni tužilaštvo. U njemu se ukazuje na konkretne slučajeve u kojima su tužioci sklapali sporazume sa kriminalnim grupama sa neprimjereno malim kaznama. Taj dokument markira propuste tužilaca i sudija u najvažnijim predmetima, za koje nikada nisu snosili odgovornost.
Izvještaj potvrđuje da je odlazeća vlast zarobila i sistematično urusavala sve institucije od ključnog značaja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, od policije, tužilaštva i sudstva, preko ASKa, do carina, poreske i inspekcijskih službi, što je dovelo do drastičnog usporavanja reformi i zamrzavanja procesa integracija.
EK je razotkrila i namjere odlazeće vlasti da spriječi medije i nevladin sektor da otkrivaju konkretne slučajeve, tako što je promjenom zakona o medijima i slobodnom pristupu informacijama, pokušala da zastraši novinarske izvore i što više svojih kriminalnih poslova proglasi tajnim.
Izvještaj Komisije sadrži jasnu sliku veoma lošeg stanja i osnovne preporuke za unapređenje, ali ne i precizna rješenja za vrlo kompleksne probleme sa kojima će se suočiti nova vlast preuzimanjem zarobljenih institucija. Međutim, međunarodna zajednica je odavno prepoznala da se u zarobljenim državama moraju sprovesti specifične reforme.
Zbog toga nova vlast treba odmah da uspostavi saradnju sa evropskim stručnjacima koji će pomoći da se nađu najbolja rješenja usklađena sa međunarodnim standardima, i konačno počne uspostavljati vladavina prava.
Vanja Ćalović Marković
Izvršni direktor
MANS
