Uništena rijeka se nikada ne može dovesti u stranje u kom je bila. Može se samo kompezovati šteta. Cifre koje su predložene, od 250 do 500 hiljada, nedovoljne su, kazala je Čolović Daul.
Ekspert za zaštitu životne sredine Maja Čolović Daul, kritikovala je Vladu Crne Gore zbog netransparenstnosti kad je u pitanju izgradnja prve dionice auto-puta Bar-Boljare. Čolović Daul istakla je u razgovoru za “Dan” da je izvođač radova – kineska kompanija CRBC napravila deponiju u koritu zaštićene rijeke Tare, te da pričinjena šteta neće moći da se nadoknadi, već jedino kompezuje, odnosno donekle sanira. To će, kako je naglasila, papreno da košta državu, odnosno njene građane.
“Definitivno se može reći da se lokacija (korito rijeke Tare, kod Mataševa) ne nalazi u nekom prirodnom okruženju, s obzirom na to da je ta lokacija postala deponija građevinskog otpada. Samo korito rijeke je postalo deponija građevinskog otpada. To se možda radilo da bi se smanjili troškovi prevoza materijala do lokacija koje su bile određene da budu privremene lokacije za odlaganje građevinskog materijala. Nije se vodilo računa o zaštiti prirode”, kazala je Čolović Daul.
Istakla je da se ne radi samo o problemu očuvanja ribljih vrsta.
“Uticaj koji je učinjen je veliki i radi se o nečemu što će ostaviti trajne posljedice i u budućnosti. Sanacijom se ne podrazumijeva samo ona sanacija koja se primijeni kad se završi projekat, već bi ona morala da se vrši u toku rada na projektu. Ako investitor i izviđač radova trenutno ne rade ništa, kad je u pitanju sanacija, onda se kreira gora situacija. Uništena rijeka se nikada ne može dovesti u stanje u kojem je bila, definitivno. Može se realizovati neki vid kompezacije, odnosno nadoknade. Predložene su neke cifre od 205.000 do pola miliona. To izgleda jako nedovoljno. To će izgleda biti dovoljno samo za neku ozbiljniju studiju”, objasnila je Čolović Daul, koja je 1. novembra učestvovala na konferenciji “Da li će Tara preživjeti auto-put?”, održanoj u Podgorici.
Prema njenim riječima, država “prvo mora da se probudi”.
“Nadležni, ali i građani, moraju da shvate da se kontinuirano uništava prirodno bogatstvo Crne Gore. Infrastrukturni projekti treba da se rade, ali uz mjeru koja obezbjeđuje zaštitu prirode. Vlada mora, prije svega, da bude transparentnija u izvještajima sa terena. Dakle mediji, a onda preko njih i građani, moraju znati šta se tamo dešava, da li su neke mjere predložene i, ako jesu, šta je po tom pitanju urađeno. Javnost bi tako adekvatno mogla da reaguje. Koje su obaveze prenijete na izvođača, to se ne zna jer nemamo ugovor”, rekla je Čolović Daul.
Prema tvrdnjama pojedinih mještana, na njihovim imanjima je bez njihovog znanja izvođač radova iz Kine odlagao građevinski materijal. Čolović Daul ističe da takva situacija ne bi trebala da se događa i da ukazuje na nezakonitosti.
“Privremene deponije na privatnim lokacijama nijesu toliko neuobičajene. To je isto kao proces privremene eksproprijacije, što je mislim riješeno zakonom i u Crnoj Gori. Za korišćenje zemlje mora da se isplati određena nadoknada privatnim vlasnicima zemlje. Bez odobrenja vlasnika zemlje ne smije se ući u njihov posjed, što je nezakonito”, kazala je Čolović Daul.
Crna Gora je postala kineska kolonija
Vlada Crne Gore zadužila se kod kineske Eksim banke za izgradnju prve dionice auto-puta. Ugovor o zajmu, između ostalog, predviđa da će se ugovor tumačiti po kineskim zakonima, da je za spor nadležan kineski arbitražni sud, te da odluku donosi komisija u Pekingu. Ukoliko dođe do problema u otplati kredita, predviđeno je i da Crna Gora ostane bez dijela svoje teritorije, koja je data kao kolateral. Postavlja se pitanje koliko je takav ugovor rizičan za Crnu Goru. Za Čolović Daul nema dileme da se radi o ugovoru koji nije smio da sadrži takve odredbe.
“Za Crnu Goru se može reći da je postala praktično kolonija Kine”, zaključila je Čolović Daul.
