Izmjene Zakona o SPI već pet godina u proceduri

0

Izvor: ND Vijesti

Jedan od ključnih antikorupcijskih propisa, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), duže od dva mjeseca zaglavljen je u fiokama Skupštine Crne Gore, a iz zakonodavnog doma ne odgovaraju kada će se poslanici o njemu izjasniti.

Taj propis prošao je sve skupštinske odbore, a rasprava o njemu završena je još 24. jula, ali parlamentarci nikada nijesu glasali. Na sajtu parlamenta stoji naznaka da je Predlog zakona o SPI u proceduri.

Neusvajanje tog propisa remeti ispunjavanje obaveza Vlade iz Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom Poglavlju 23 – pravosuđe i temeljna prava u procesu pregovora sa Evropskom unijom.

Prema Akcionom planu, u ovom kvartalu trebalo je da bude otpočeto “jačanje administrativnih kapaciteta kroz povećanje broja zaposlenih u nadležnoj Agenciji zbog implementacije novih zakonskih nadležnosti koje proizilaze iz novih zakonskih rješenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama…”

Iz Skupštine Crne Gore ne odgovaraju na pitanja o sudbini tog akta. Izvori “Vijesti” iz parlamenta navode da ne postoje rokovi u kojima bi se na dnevni red morao staviti taj Predlog zakona. Isti izvori navode da sudbina tog propisa zavisi isključivo od dogovora na Kolegijumu predsjednika Skupštine…

Dok su u Ministarstvu javne uprave (MJU) optimistični da će se o predloženom propisu uskoro glasati, iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozivaju poslanike da “bez daljeg odlaganja vrate na dnevni red i usvoje Predlog zakon o slobodnom pristupu informacijama”.

Sprečavaju da se sazna kako se država vodi

Iz MANS-a su upozorili da svako odugovlačenje usvajanja Predloga zakona o SPI “direktno koristi onima koji žele da sakriju tragove korupcije i zloupotrebe javnih sredstava”.

“Zakon o slobodnom pristupu informacijama je dokazano najefikasniji alat u borbi protiv korupcije. Zahvaljujući njemu otkrivene su brojne afere, nezakonite isplate, tajni ugovori i zloupotrebe službenih položaja. Svako dalje odlaganje ovog zakona izgleda kao svjestan pokušaj da se zadrži zid ćutanja oko rada institucija i spriječi javnost da sazna kako se upravlja državom”, poručio je zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac u izjavi “Vijestima”.

On je dodao da je nova verzija zakona korak koji Crna Gora mora da napravi ako zaista želi da napreduje ka Evropskoj uniji.

“Evropski standardi počivaju na transparentnosti i odgovornosti vlasti. Bez ovog zakona, borba protiv korupcije ostaje samo prazna parola, a institucije nastavljaju da kriju ono što bi građani morali da znaju”, istakao je Milovac.

Predlog zakona, kako navode iz MANS-a, donosi konkretna rješenja – proširuje obavezu institucija da proaktivno objavljuju informacije, briše “poslovnu tajnu” kao izgovor za skrivanje podataka, ukida zaštitu privatnosti i poreske tajne javnim funkcionerima tokom perioda prijavljivanja imovine, i jača nadzornu ulogu Agencije za zaštitu podataka.

“Ovaj zakon je ključ da se institucije konačno otvore građanima. Svako ko opstruira njegovo usvajanje ne štiti interese države, već interese onih koji imaju šta da kriju. Sada je trenutak da poslanici biraju između transparentnosti i sistemske zaštite korupcije”, zaključio je Milovac.

Kad će na dnevni red?

Iz resora Maraša Dukaja podsjećaju na to su “intenzivno radili na pripremi Zakona o slobodnom pristupu informacijama”.

“Predlog zakona utvrđen je na sjednici Vlade Crne Gore, održanoj 23. januara i predat u skupštinsku proceduru 21. februara. Predlog zakona prošao je proceduru pred nadležnim odborima”, odgovorili su “Vijestima” iz MJU.

Podsjećaju da je predlog propisa dobio zeleno svjetlo Zakonodavnog odbora 16. aprila, a Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu sedam dana kasnije. Odobrio ga je i skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet početkom maja, dok su amandmani na Predlog zakona predstavljeni pred Zakonodavnim i odborom za politički sistem krajem maja, donosno u junu.

“Plenum je protekao u afirmativnom i konstruktivnom duhu, a održan je 24. jula. Shodno navedenom, MJU je u cjelosti obavilo sve postupke i obaveze koje se odnose na našu nadležnost. Dakle, dok je Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama prolazio kroz neophodnu skupštinsku proceduru, poslanici su bili upoznati sa njegovim sadržajem, kao i kroz raspravu na plenumu, tako da je predloženi akt prošao širok spektar konsultacija i informisanja cjelokupne crnogorske javnosti. Zasada su sve najave afirmativne i vjerujemo da će se predlog propisa što prije naći na dnevnom redu skupštinskog zasjedanja”, navodi se u odgovorima MJU.

Međutim, izjašnjavanje o Predlogu zakona o SPI nije se našlo na dnevnom redu prve sjednice drugog redovnog (jesenjeg) zasjedanja Skupštine. Iz načina na koji su predsjednik Skupštine Andrija Mandić i potpredsjednici ljetos završavali sjednice ne može se utvrditi da su zaključene, odnosno da se neće nastaviti.

Izvori “Vijesti” iz Skupštine navode da ne postoje rokovi u kojima bi se na dnevni red morao staviti taj Predlog zakona. Isti izvori navode da sudbina tog propisa zavisi isključivo od dogovora na Kolegijumu predsjednika Skupštine.

Pet godina na relaciji Vlada-Skupština

Civilni sektor je još krajem 2020. godine Vladi Zdravka Krivokapića dostavio inicijativu za izmjene i dopune Zakona o SPI. Većina njihovih sugestija je uvažena, a propis je u skupštinsku proceduru upućen u januaru 2022. godine.

Dva puta je vraćen iz Skupštine: jednom zbog promjene resornog ministra (2022), drugi put zato što sadrži “niz nedostataka” (2024).

U međuvremenu ga je jednom i Vlada povukla iz procedure, i to 2023, jer je parlament bio raspušten u susret parlamentarnim izborima te godine.

Premijer Milojko Spajić je u svom mandatarskom ekspozeu iz oktobra 2023. obećao borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i korupcije na visokom nivou. Tada je naglasio da će aktuelna izvršna vlast kreirati “jak pravni i institucionalni okvir koji će omogućiti jači odgovor na kriminal i korupciju” i to kroz usvajanje više propisa, među kojima i novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, “u cilju uspostavljanja maksimalne transparentnosti kao ključnog instrumenta u borbi protiv korupcije”.

Ostavi komentar