Uprava za vode Crne Gore još od 2014. godine raspolaže informacijom o tome da radovi na regulaciji rijeke Morače ugrožavaju vodoizvorište Bolje sestre, sa kojeg se napaja Regionalni vodovod. Ipak, radovi na regulaciji obustavljeni su tek u decembru 2020. godine, što znači da se šest godina ugrožavalo glavno vodoizvorište za crnogorsko primorje.
Ovo jasno pokazuje zapisnik sa sastanka koji je održan u Upravi za vode 13. novembra 2014. godine, kada je konstatovano da su probijena ograničenja iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu radova na regulaciji toka rijeke Morače, a koja se odnose na dozvoljenu kotu dna korita. S obzirom na značaj ovog problema, kao i na evidentno ukazivanje na isti u prethodnih deset godina, ostaje nejasno zašto je regulacija Morače zaustavljena tek u decembru prošle godine.
U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu regulacije rijeke Morače od ušća Sitnice kod Botuna do Ponara, iz 2011. godine, navodi se: „U cilju još adekvatnije zaštite prisutan je i stav Uprave za vode da se ograniče svi iskopi do kote na 10 metara nadmorske visine. Ova kota kao referentna je utvrđena na osnovu zaključka Ekspertskog tima za sagledavanje i predlaganje odgovarajućih mjera u cilju zaštite izvorišta Bolje sestre, formiranog od strane Uprave za vode 2009. godine. Naime, stav Tima je da se bilo kakvi iskopi ne smiju vršiti ispod navedene kote, kako bi se zaštitio glinoviti sloj ispod naslaga šljunka i pijeska, a to je ispoštovao i ovaj projekat“.
Iz Zapisnika sa sastanka održanog u Upravi za vode na jesen 2014. godine, u koji je Kombinat imao uvid, vidi se da su u Upravi znali da su ova ograničenja iz Elaborata uveliko probijena. Na sastanku kome je prisustvovalo više predstavnika Uprave za vode, Regionalnog vodovoda, Uprave za inspekcijske poslove i resornog ministarstva, predstavnici nadzora nad izvođenjem radova prezentovali su geodetske snimke trenutnog stanja koji su pokazali kote od 3,84 do 7,54 metra nadmorske visine, što je bilo daleko ispod citiranog ograničenja od 10 mnv, predviđenog elaboratom. Sa druge strane, nadzor je tvrdio i da kota dna Morače nikad nije ni prelazila visinu od 3,84 do 7,54 metra, a da se kota od 10 mnv odnosi na područje uzvodno.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) u martu ove godine objavio je da su Bolje sestre na izdisaju. Naime, u septembru prošle godine izmjerena je rekordno minimalna izdašnost izvora od 334 l/s. Poređenja radi, vodoizvorište je 2005. godine imalo izdašnost od 2.660 l/s. Ovakvo stanje prijeti da ugrozi vodosnabdijevanje crnogorskog primorja za vrijeme ljetnje turističke sezone.
Uzrok: (ne)ljudski faktor
Kompanije „Cijevna komerc“, „Beton Montenegro“ i „Bemax“ od 2011. godine vrše regulaciju toka Morače, a sve po projektu i na osnovu ugovora sa Upravom za vode. Osim same regulacije toka projektom je predviđeno „uklanjanje viška materijala“. Materijal je u stvari pijesak i šljunak, koje su kompanije angažovane na projektu otkupljivale po cijeni od oko 2.8 eura po kubiku. Cijena ovog materijala na tržištu, nakon što se obradi, kreće se od 8 do 15 eura po kubiku.
„Pri realizaciji ciljeva treba voditi računa da se ne naruše prirodni režimi podzemnih i površinskih voda, a posebno sa aspekta zaštite vrela „Bolje sestre“ koje je opredijeljeno kao osnovno vodoizvorište za Regionalni vodovod crnogorskog primorja“ – piše u Glavnom projektu regulacije toka Morače iz 2009. godine. Ovaj projekat realizuje Uprava za vode sa ciljem „odbrane od velikih voda obala i objekata i regulacije korita rijeke Morače sa aspekta pronosa nanosa“.
Dio toka obuhvaćen projektom podijeljen je na četiri dionice, prvu je regulisala „Cijevna Komerc“, drugu „Beton Montenegro“, treću „Bemax“, dok 4. dionicu nisu preuzimali izvođači radova. Osim ovih radova, na stanje korita Morače utiču i pojedinci koji, pojedinačno ili grupno, protivzakonito vade materijal iz rijeke, i to uprkos moratorijumu iz 2017. godine.
U junu ove godine reporteri PCNEN-a su desetak puta u različitim djelovima dana obišli separacije i uvjerili se da mašine rade noću, a da izjutra oko sedam časova kamioni puni pijeska napuštaju lokacije. Iz Uprave za inspekcijske poslove, čija je vodoprivredna inspekcija nadležna da prekršajno i krivično goni ilegalne devastatore, duže od mjesec dana nijesu odgovorili na pitanja PCNEN-a u vezi sa ovom problematikom.
foto: Damjan S/Portal Kombinat
Morača se nalazi na nepuna 2km vazdušne linije od izvorišta Bolje sestre. Izmjena karakteristika korita rijeke, indirektno i preko podzemnih voda utiče na izdašnost izvorišta. Svijest o ovom problemu očigledno je postojala još u vrijeme izrade projekta regulacije toka. Ipak, bilo je potrebno da prođe skoro decenija ukazivanja na trend pada izdašnosti Boljih sestara koji je svih ovih godina notiran, da bi nakon poraznih rezultata mjerenja, vršenog u septembru prošle godine, Uprava za vode u decembru privremeno obustavila radove na regulaciji.
Godinama ukazivano na problem
Iz Regionalnog vodovoda (RV), koji upravlja izvorištem i isporučuje vodu gradovima na primorju, još od 2010. godine ukazuju na problem, prije svega, nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska iz Morače, ali i potencijalnog uticaja radova na regulaciji.
Bivši direktor RV, Goran Jevrić, kazao je za Kombinat da su iz tog preduzeća u proteklih deset godina poslali preko 150 dopisa institucijama po pitanju eksploatacije pijeska i šljunka iz Morače i opasnosti koje te aktivnosti nose po izvorište.
„Na zahtjev resornog ministra, gospodina Ratka Mitrovića, dostavili smo spisak dopisa koje smo slali nadležnim organima po ovom pitanju. Tu su, prije svega, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Uprava za vode, Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Obraćali smo se i Upravi za inspekcijske poslove, sa kojom smo 2014. godine potpisali Protokol o saradnji sa primarnim ciljem kontrole eksploatacije pijeska i šljunka, a 2015. godine pisali smo čak i tužilaštvu. Pored toga, obraćali smo se i Nacionalnim parkovima, Komunalnoj policiji Glavnog grada, Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, i drugima, ukratko, svim nadležnim institucijama“.
O potencijalno štetnim uticajima radova na regulaciji Morače iz RV su upozoravali i na sastancima sa predstavnicima Uprave za vode još 2014. godine, kazao je tehnički direktor Regionalnog vodovda, Ivan Špadijer.
Kada se 2005. godine odustalo od stavljanja u upotrebu izvorišta Karuč, i zbog boljih geoloških uslova okrenulo izvorištu Bolje sestre koje danas čini mogućim uredno vodosnabdijevanje crnogorskog primorja, niko nije mogao ni da pomisli do kolikih drastičnih promjena u izdašnosti ovog izvorišta može doći.
Vodoizvorište Bolje sestre nalazi se u predjelu Malog blata na Skadarskom jezeru i od 2010. godine ovaj izvor napaja vodom kompletno crnogorsko primorje, koje se do tada u ljetnjem periodu suočavalo sa zaslanjivanjem i nestašicom vode.
Izdašnost izvorišta 2005. godine bila je 2.660 litara u sekundi, što je značajno više od projektovanih potreba čak i za 2045. godinu. Svjetsko udruženje hidrologa je, nakon petogodišnjeg istraživanja, uvrstilo Bolje sestre na UNESCO-vu mapu 150 najznačajnijih karstnih izvora na svijetu.
Sve ovo nije bilo dovoljno da u Upravi za vode prepoznaju značaj ovog vrela i da na vrijeme zaustave radove na koritu Morače iako su bili svjesni da oni mogu biti uzrok drastičnog pada izdašnosti izvorišta.
Naučno dokazan uticaj regulacije
Na vodoizvorištu Bolje sestre 14. juna održana je prezentacija rezultata istraživanja uticaja eksploatacije pijeska i šljunka iz Morače na vodoizvorište, od strane eksperata iz beogradskog „Energoprojekta“ koji je angažovao RV. Istraživanje je dokazalo da je nesumnjivi razlog pada izdašnosti Boljih sestara upravo izmjena korita Morače, izazvana vađenjem pijeska i šljunka.
Prezentaciji je prisustvovao i ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ratko Mitrović, koji je konstatovao da ovaj problem nije novost i da je mnogo ranije bilo potrebno pozabaviti se njime. „Ovaj problem nije od juče, ovaj problem se u kontinuitetu dešava već poslednjih 15 godina. Mi smo sad došli u situaciju da gasimo požar. Ovo istraživanje trebalo je uraditi mnogo ranije da bi se moglo djelovati preventivno“, kazao je Mitrović.
foto: Damjan S/Portal Kombinat
Rezultati istraživanja pokazali su da, ako se na vrijeme ne pristupi rješavanju problema u vidu trenda opadanja vodoizdašnosti izvora, koja je od minimalne izdašnosti od 1.600 do 2.100 l/s u periodu od 2010. do 2013. godine, došla na nivo od 334 l/s u septembru prošle godine, jasno je da očekivane potrebe RV-a u budućnosti neće moći da se zadovolje. Ovo bi, po „najcrnjem scenariju“ značilo da bi crnogorsko primorje ostalo bez adekvatnog vodosnabdijevanja u periodu godine kada je ono najpotrebnije – za vrijeme ljetnje turističke sezone, rečeno je na prezentaciji.
Preporuka „Energoprojekta“ je da se odmah zaustavi svaka eksploatacija pijeska i šljunka iz Morače, da se detaljno snimi njeno stanje u ugroženoj zoni i preduzmu mjere na sanaciji korita, razmotre tehnička rješenja za vraćanje rijeke u prirodno stanje, ali i uradi projekat regulacije u odnosu na sadašnje stanje, koji će uvažiti prethodno navedene preporuke.
U istraživanju se zaključuje da ukoliko bi se zaustavile sve aktivnosti koje utiču na korito Morače i samim tim na vodoizvorište, minimalna izdašnost bi bila 750 do 800 l/s. Međutim, zbog već izmijenjenog korita Morače i ubrzanja njenog toka ona sada prirodno pomjera naslage šljunka što može da dovede do pogoršanja stanja. Ovo se mora spriječiti aktivnostima sanacije korita.
Sa druge strane, Damir Gutić, direktor Uprave za vode i kadar Bošnjačke stranke Crne Gore, koji je takođe prisustvovao prezentaciji rezultata istraživanja na Boljim sestrama prošlog mjeseca, i dalje ne smatra da je dokazan uticaj eksploatacije iz Morače na vodoizvorište.
Na pitanje zašto je bilo potrebno ovoliko vremena da se radovi zaustave, Gutić je za Kombinat izjavio „Pa još nisu ni dostavljeni dokazi da postoji neposredna veza između Morače i vodoizvorišta Bolje sestre. Čim su nam dostavljene bilo kakve indicije da postoji ta mogućnost mi smo zaustavili radove.“.
Autor: Damjan Spasojević, Portal Kombinat
