Blažu država dala kredit od milion i po

0

Državni Investiciono razvojni fond (IRF) obezbijedio je firmi Blaža Đukanovića, sina crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, kredit od milion i po eura za gradnju male hidroelektrane (mHE) u Kolašinu, otkriva dokumentacija u posjedu Programa za javne finansije MANS-a.

Radi se o kreditu za gradnju mHE Bistrica u Lipovu, odobrenog firmi „BB Hidro“, u kojoj mlađi Đukanović ima polovinu vlasništva, dok druga polovina pripada Podgoričaninu Ivanu Burzanoviću. Njih dvojica su partneri i u firmi „BB Solar“, gdje takođe dijele vlasništvo.

Iako je „BB Hidro“ sa Ministarstvom ekonomije koncesioni ugovor za gradnju mHE zaključio u novembru 2016., tek dvije godine kasnije je obezbijedio sredstva za finansiranje projekta. Ugovor o kreditu za gradnju mHE Bistrica zaključen je 26. decembra prošle godine sa Hipotekarnom bankom iz Podgorice, ali je novac zapravo obezbijedio IRF.

Stranica Ugovora o kreditu

Naime, Hipotekarna banka je dan ranije, odnosno 25. decembra 2018. godine sa IRF-om zaključila posebni ugovor o kreditu, a zatim je iz sredstava Fonda odobrila i prenijela kredit firmi sina Mila Đukanovića.

Time je od javnosti bilo sakriveno da je novac za kontroverzni projekat gradnje mHE u Kolašinu zapravo odobrio IRF, čiji su krediti znatno povoljniji od pozajmica poslovnih banaka, a zbog subvencioniranih kamatnih stopa predstavljaju državnu pomoć. Na čelu IRF-a je Zoran Vukčević, funkcioner DPS-a, kojem je Milo Đukanović direktni partijski šef.

Prema ugovoru o kreditu koji je u posjedu Programa za javne finansije MANS-a, firmi „BB Hidro“ je kredit odobren uz kamatnu stopu od 5 odsto na godišnjem nivou i može se iskoristiti do kraja avgusta ove godine. Rok otplate je deset godina, a vraća se u polugodišnjim ratama.

Kako firme koje gazduju mHE u periodu od 12 godina ostvaruju subvenciju za proizvedenu električnu energiju, koju kao posebnu naknadu plaćaju potrošači kroz račune za struju, to faktički znači da će upravo oni finansirati investiciju sina crnogorskog predsjednika. Koncesija za rad mHE Bistrica odobrena je na 30 godina.

Da bi dobili kredit, mlađi Đukanović i njegov poslovni partner založili su veći broj svojih nekretnina na Žabljaku i Podgorici, te nekretnina obje firme u kojima su vlasnici, uključujući zemljište u Kolašinu gdje se gradi mHE Bistrica.

Pored toga, ugovorom o kreditu je predviđeno da će u roku od 12 mjeseci od njegovog zaključenja biti uspostavljena zaloga i nad opremom koja bi trebalo da bude ugrađena u mHE, te da će banci biti ustupljeno i potraživanje iz Ugovora o otkupu električne energije, koji tek treba da bude zaključen sa Crnogorskim operatorom tržišta električne energije.

Ovakva šema realizacije investicije jasno ukazuje da su državne institucije omogućile Blažu Đukanoviću niz povlastica i da on koristi ne jednu, već dvije linije državne pomoći (subvencije i povoljni kredit IRF-a) za biznis od kojeg će zaraditi.

Tu zaradu će ostvariti na teret poreskih obveznika i potrošača, a naročito mještana koji žive u kolašinskom mjestu gdje se gradi mHE Bistrica. Naime, firma „BB Hidro“ će kroz dio Bistrice provući cjevovod od 1,5 kilometara, čime će mještane ostaviti bez vode iz rijeke za uobičajene životne potrebe, kakve su navodnjavanje, napajanje stoke, bavljenje poljoprivredom, a biće narušen i biološki sklad rijeke i biljni i životinjski svijet u njoj.

Projekti mHE u zemlji, koje je Vlada Crne Gore svojevremeno predstavljala kao razvojnu šansu sjevera Crne Gore, vrlo brzo su pokazali svoje negativne strane, jer su investitori njihovom gradnjom bukvalno „oteli“ rijeke mještanima i time im ugrozili životne potrebe, dok su izostali razvoj lokalnih zajednica i zapošljavanja.

Sve to je podstaklo mještane da počnu sa protestima protiv gradnje novih MHE i zatraže od Vlade da ih obustavi.

Oštetili lokalnu zajednicu

IRF ima posebnu kreditnu liniju za „infrastrukturne projekte“, koji su podrška projektima za vodosnabdijevanje, zaštitu životne sredine, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.

Kako se navodi u Izvještaju menadžmenta IRF-a za prošlu godinu, koji je javno dostupan, cilj ove kreditne linije je da podrži projekte koji treba da doprinesu održivom razvoju, valorizaciji prirodnih resursa i podstakne razvoj biznisa.

Međutim, nejasno je kako je odobren kredit za investiciju mHE, kada je već sada poznato da ona, ne samo da neće donijeti razvoj lokalnoj zajednici, već će direktno ugroziti životnu sredinu i natjerati mještane, koji su uglavnom poljoprivrednici, na iseljavanje, pošto će dio rijeke mlađi Đukanović staviti u cijevi da bi proizvodio više struje i više zarađivao.

Na sajtu IRF-a se navodi da projekte iz ove linije finansira ili direktno ili posredstvom poslovnih banaka, preko kojih može kreditirati i do 100 odsto ukupne investicije, a tada je kamatna stopa 5 odsto, od čega banci pripada 3 odsto. Moguće je ugovoriti i nižu kamatu.

Već isplanirao sve dozvole

Prema Ugovoru o kreditu, „BB Hidro“ do sredine jula ove godine mora sagraditi mHE Bistrica i dostaviti Hipotekarnoj banci izvještaj stručnog nadzora, u novembru mora dostaviti rješenje o statusu povlašćenog proizvođača i ugovor o otkupu električne energije, a mjesec nakon toga ugovor o ustupanju potraživanja iz ugovora o otkupu energije.

Ovakvim definisanjem ugovornih obaveza stiče se utisak da mlađi Đukanović uzima kao gotovu stvar da će dobiti sve potrebne dozvole i zaključiti sve potrebne ugovore.

Program za javne finansije MANS-a
Ines Mrdović

Komentari su isključeni.