Komentari na izmjene Zakona o igrama na sreću

0

MANS je danas uputio set komentara na Izmjene Zakona o igrama na sreću i preporučio Ministarstvu finansija da ukine monopolske odredbe kojima se favorizuju firme povezane sa kontroverznim biznismenom Branislavom Mićunovićem, kao i da predvidi veće iznose naknada za igre na sreću.

Monopolske odredbe Zakona favorizuju AD “Lutriju Crne Gore”, koja jedina ima koncesiju za priređivanje lutrijskih igara, a u čijem odboru direktora je Andrea Mićunović, kćerka Branislava Mićunovića. Zakonom se definiše da se koncesija za lutrijske igre može dodijeliti samo jednom koncesionaru i to isključivo ako je organizovan kao akcionarsko društvo – što “Lutrija Crne Gore” jeste. Zatim, zakon nalaže da je jedan od ključnih kriterijuma za dodjelu koncesija, broj prethodno izdatih koncesija, a sada samo “Lutrija Crne Gore” ima koncesiju za priređivanje lutrijskih igara i to za period do deset godina. Pored toga, crnogorski zakon ne propisuje obavezu uplate jednokratne naknade za dodjeljivanje koncesije, već se to eventalno definiše posebnim ugovorima koji sada nisu dostupni javnosti.

Umjesto da ukine ove monopolske odredbe, Ministarstvo i u tekstu izmjena zakona povlađuje interesima “Lutrije Crne Gore” i faktički im obezbjeđuje monopol u ovoj izuzetno profitabilnoj djelatnosti.

Posebno je zanimljivo da je Ministarstvo u avgustu, na javnoj raspravi o izmjenama zakona, predstavilo niz dobrih rješenja, ali je oktobru izašlo sa novim izmjenama, očigledno popuštajući pred zahtjevima kockarskog lobija, čime je obesmislilo pokušaj da se u ovu oblast uvede više reda i omogući veći priliv sredstava u budžet.

Prvo, pod uticajem lobija, u oktobarskoj verziji izmjena zakona nema odredbi koje obavezuju kazina da vode evidenciju o uplatama koje prelaze 15 hiljada eura, u cilju sprečavanja pranja novca. Zanimljivo je da od ukupno sedam kazina u Crnoj Gori, tri drži firma “Džek pot” čiji je osnivač i vlasnik upravo Branislav Mićunović zajedno sa Savom Grbovićem, koji je, zvanično, većinski vlasnik i “Lutrije Crne Gore”. Četvrti kazino je bio u vlasništvu firme pokojnog Dragana Dudića Frica, dok je peti u hotelu “Avala”, koji je zvanično u vlasništvu još jednog kontraverznog biznismena, Zorana Ćoća Bećirovića.

Štaviše, dok se teret ekonomske krize permanentno prebacuje na građane, novi zakon neće povećati izdatke kontroverznih biznismena koji su vlasnici kazina, kladionica i automat klubova, a koji državi Crnoj Gori plaćaju znatno manje naknade, nego njihove kolege u regionu.

Na primjer, u Crnoj Gori se plaća godišnja fiksna naknada po kazinu od 50 hiljada eura i mjesečna naknada koja se računa po stopi od 10 odsto od osnovice dnevnih obračuna. U regionu, međutim, fiksna godišnja naknada se po kazinu plaća i po pola miliona eura, dok se mjesečne naknade računaju po stopi od 15 odsto. Pored toga, mjesečna fiksna naknada po automatu je 50 eura, a po kladionici po 500 eura, a varijabilni dio se računa po osnovici od 10 odsto. U zemljama regiona kladionice i automati plaćaju naknade po više osnova i to u znatno većim iznosima.

Zanimljivo je da je Ministarstvo u prvoj, avgustovskoj verziji izmjena Zakona predvidjelo posebne naknade za takozvane turnire u kazinskim igrama, kao što su to uradile i zemlje regiona. Ipak, nakon pritiska kockarskog lobija turniri u kazinskim igrama se u zakoni više ni ne pominju.

Istovremeno, simptomatično je da Ministarstvo nije detaljnije regulisalo uslove za igre na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava, iako je poznato da ova oblast postaje sve atraktivnija, pa da su je zemlje regiona preciznije definisale. Naročito je indikativna činjenica da je u oktobarskoj verziji Ministarstvo odustalo od prvobitnog rješenja iz avgusta da priređivači ovih igara plaćaju državi jednokratnu naknadu u iznosu od pola miliona eura.

Na kraju, nije zanemarljivo ni da su nakon pritiska kockarskog lobija izbrisane odredbe zakona koje su predviđale da država kontroliše da li priređivači igara na sreću zaista štampaju i distribuiraju srećke, lutrije i kartice na kojima se nalaze dobici. Odnosno, prema poslednjem predlogu izmjena, priređivači će praktično kontrolisati sami sebe i o tome izvještavati državi koja neće imati faktički uvid u to da li oni varaju građane na način što kartice sa dobicima uopšte ne puštaju u promet.

MANS poziva Ministarstvo finansija da ne povlađuje kockarskom lobiju na račun javnog interesa, već da obezbijedi mehanizme za sprečavanje pranja novca, kao i da predvidi veće naknade za igre na sreću, kako bi teret finansijske krize, pored građana, makar dijelom snosili i takozvani kontraverzni biznismeni koji kroz igre na sreću ubiraju ekstra profite.

MANS

Komentari su isključeni.