Četvrti izvještaj o sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 23

0

MANS je danas objavio Četvrti izvještaj o sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 23 i pratećih dokumenata koji pokazuje da je u prethodne četiri godine sprovedena samo polovina planiranih reformi u oblasti vladavine prava.

Informacije o sprovođenju Akcionog plana i Operativnog dokumenta za sprječavanje korupcije u posebno osjetljivim oblastima u periodu od 2014. do kraja 2017. godine smo prikupili od državnih institucija  i NVO koje prate oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije, temeljna prava i saradnju izvršne vlasti sa nevladinim sektorom.

Prikupljeni podaci pokazuju da je u prethodne četiri godine sprovedena samo polovina predviđenih reformi, trećina je djelimično realizovana, a svaka osma planirana mjera nije sprovedena ili nema informacija o sprovođenju.  Najviše je urađeno u oblasti pravosuđa gdje je realizovano dvije trećine planiranog.. Najmanje reformi je sprovedeno u oblastima borbe protiv korupcije i saradnje sa nevladinim sektorom – oko trećine predviđenih mjera, dok je u oblasti ljudskih prava završeno više od polovine planiranih reformi.

Stepen realizacije mjera po oblastima Akcionog plana za Poglavlje  23 u prethodne četiri godine

Podaci do kojih smo došli pokazuju da se najveći broj reformi koje su realizovane odnose na usvajanje novih zakonskih rješenja, osnivanje novih institucija i tijela kao i izgradnju ljudskih i tehničkih kapaciteta institucija. Međutim, uprkos ovim stvorenim pravnim i institucionalnim preduslovima, konkrentni rezultati koji se odnose na nezavisnost, nepristrastnost i odgovornost pravosuđa, kao i na prevenciju i represiju korupcije često izostaju ili su na zanemarljivom nivou.

Na primjer, uprkos novim zakonskim rešenjima, odluke o izboru tužilaca i napredovanju sudija i dalje sadrže ozbiljne nedostatke, a tužilaštvo i sudstvo su proglasili tajnom izvještaje o njihovom ocjenjivanju na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da li se zakon jednako primjenjuje prema svima, odnosno da li su zaista napredovali najbolji kandidati.

Od kako su osnovane nove disciplinske komisije u sudstvu i tužilaštvu, pokrenut je samo po jedan disciplinski postupak koji je rezultirao simboličnim novčanim kaznama. Sudije i tužioci nisu disciplinski gonjeni zbog povreda Etičkog kodeksa, čak ni u malobrojnim slučajevima gdje su kršenja utvrđena. Takođe, nije bilo ni krivičnih postupaka protiv nosilaca pravosudnih funkcija.

Prema podacima Vlade i sudstva, pravosudni informacioni sistem (PRIS) je u funkciji u svim sudovima, ali su podaci do kojih smo došli pokazali da se ne koristi uvijek za slučajnu dodjelu predmeta. Takođe, statistički podaci o radu pravosuđa koji se dobijaju putem PRISa nisu pouzdani.  U porastu je broj neriješenih predmeta koji su stariji od tri godine, iako imamo dvostruko više sudija od evropskog prosjeka.

Podaci koji smo prikupili kroz monitoring reformi u nadležnosti Agencije za sprječavanje korupcije pokazuju da ova institucija nije napravila značajnije pomake. Rad Agencije je ocijenjen kao netransparentan, a njeni rezultati su vrlo skromni u svim oblastima rada. Ova institucija je tumačila nadležnosti i procedure na način da je u kontinuitetu izbjegavala da postupi u politički osjetljivim predmetima.

Tokom dvije godine rada Agencije, otkriven je i procesuiran veoma mali broj javnih funkcionera koji su krili imovinu ili su bili u konfliktu interesa, a izrečene sankcije su bile ispod zakonskog minimuma. Samo dio podataka o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja je dostupan javnosti, brojne optužbe za zloupotrebe državnih fondova nijesu dobile adekvatan epilog, a sprovedena kontrola finansiranja izborne kampanje je bila površna i selektivna. Najnovijim izmjenama i do­pu­nama Za­ko­na o finansiranju političkih subjekata onemogućena je kontrola tačnosti i ažurnosti vođenja biračkog spiska.

U prethodne četiri godine, sproveden je samo dio planiranih reformi preglomazne i politizovane javne uprave. Tek svaka deseta aktivnost iz Strategije reforme javne uprave je u nekom dijelu realizovana, a neke od realizovanih reformi su bile korak unazad, kao što je usvajanje izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama. U praksi i dalje postoje ozbiljni problemi sa pristupom informacijama u posjedu organa vlasti.

Podaci, koje je prikupio MANS, pokazuju da uloga i rezultati Skupštine u borbi protiv korupcije su iz godine u godinu sve manji. Skupštinska tijela rjeđe koriste kontrolne mehanizme, a nije praćeno sprovođenje zaključaka od strane izvršne vlasti.. Vlada nije spremna da uključi civilno društvo u rad tijela koja su posebno značajna za borbu protiv korupcije, dok su iza zatvorenih vrata izmijenjeni važni antikorupcijski zakoni na način koji je značajno smanjio transparentnost rada državnih organa.

I dalje nema sudskih postupaka, ni presuda zbog korupcije u privatizaciji, obrazovanju i zdravstvu. Nema informacija da je bilo presuda za korupciju na visokom nivou u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. U prošloj godini broj pravosnažnih presuda za korupciju je značajno manji u odnosu na prethodne godine, a posebno je zabrinjavajuća dugogodišnja izuzetno blaga kaznena politika. Takođe, nije bilo vidljivih rezultata u finansijskim istragama, a vrijednost imovine koja je oduzeta u prethodnim godinama je simbolična.

Detaljne informacije o sprovođenju Akcionog plana i pratećih dokumenata MANS će dostaviti predstavnicima Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori, kao i Evropskoj Komisiji u Briselu, poslanicima u Evropskom parlamentu, diplomatskim predstavništvima, kao i brojnim kontaktima u međunarodnoj zajednici koji prate sprovođenje reformi u Crnoj Gori.

Četvrti izvještaj o sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 23 sa detaljnim informacijama koje potkrepljuju gore navedene zaključke možete naći OVDJE

Zorica Ćeranić
koordinatorka monitoring programa

Komentari su isključeni.