S obzirom da nije bilo moguće doći do podataka o tome šta su i kako radile inspekcije u sastavu Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore u vezi sa devastacijom rijeke Tare, što je obrađeno u posebnoj studiji, MANS je u junu 2019. godine pokušao da dođe do širih podataka o radu Odsjeka za ekološku inspekciju
Tada, MANS je od krovne inspekcijske institucije zatražio informaciju o:
- ukupnom broju izvršenih kontrola gradilišta autoputa Bar – Boljare od strane Odsjeka za ekološku inspekciju
- ukupnom broju izrečenih kazni od strane istog odsjeka
- ukupnom novčanom iznosu u kom su kazne izrečene.
U svom odgovoru, nakon desetak dana Uprava za inspekcijske poslove MANS-u daje sljedeće podatke:
- izvršeno je ukupno 68 izvršenih kontrola od strane Odsjeka za ekološku inspekciju
- izrečene su dvije kazne – od 3.000 i 3.500 eura
- podnešeno je 17 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnim sudovima.
Napominjemo da se radi o četvorogodišnjem periodu, budući da je izgradnja prioritetne dionice autoputa započeta u maju 2015. godine. U prosjeku, Odsjek za ekološku inspekciju na gradilište autoputa izlazio je 17 puta godišnje.
Poređenja radi, prema podacima Uprave za inspekcijske poslove Odsjek za ekološku inspekciju u periodu od 2015. do 2019. godine izvršio je ukupno 9242 inspekcijska nadzora.
Navedeni podaci ukazuju da je ekološka inspekcija, na čelu sa Veselinkom Zarubicom – glavnom ekološkom inspektorkom, gradilište autoputa obilazila jednom od 136 puta, ili da udio nadzora nad pomenutim gradilištem predstavlja samo 0,74% ukupnog nadzora ekološke inspekcije u Crnoj Gori.
Ovaj podatak postaje naročito problematičan ako se uzme u obzir da se radi o do sada najvećem i najskupljem projektu koji se gradio u Crnoj Gori, i koji naročito ugrožava stanište i životnu sredinu rijeke Tare, zaštićene na nacionalnom i međunarodnom nivou. Osim toga, gradilište autoputa direktno se naslanja i na rijeku Moraču, a posredno utiče i na kompletnu njegovu okolinu budući da se u istoj nalaze kampovi za radnike i deponije za odlaganje viška materijala.
Za četiri godine, ekološka inspekcija sudovima je uputila 200 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, od čega se svega 17 odnosilo na nepravilnosti pri izvođenju radova na projektu autoputa. Podaci o dvije kazne koje su izrečene, od 3.000 i 3.500 eura, javnosti nisu poznati, jer nije objavljeno koga je i zašto kaznila ekološka inspekcija u pomenutim iznosima.
Sa druge strane, NVO MANS je po otkriću devastacije rijeke Tare krajem oktobra 2018. godine ekološkoj inspekciji uputila inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora, u kojoj joj je ukazano da je korito rijeke u velikoj mjeri devastirano, da je zemljište oštećeno i uništeno, uz ugrožen biljni i životinjski svijet rijeke.
U svom odgovoru od 30. novembra 2018. godine, inspektorka Zarubica konstatuje da je ekološka inspekcija vršila pojačan inspekcijski nadzor radova od početka realizacije projekta, što prethodno citirani podaci demantuju.
Kasnije u dokumentu, ekološka inspektorka navodi da su istraživanja stanja biodiverziteta na vodenim ekosistemima rijeke Tare iz 2017. i 2018. godine utvrdila da je „diverzitet vrsta pod direktnim ili indirektnim uticajem građevinskih radova“, i da je manja brojnost ribe u dužini od 10km posljedica prisustva suspendovanih materija duž riječnog toka.
Ipak, po mišljenju „istraživačke ekipe“, navodi se da će se „pogoršani kvalitet vode popraviti i dostići skoro potpune prirodne vrijednosti za nekoliko godina nakon prestanka građevinskih aktivnosti“.
Iz primljenog dokumenta jasno je da se inspekcija bavila isključivo posljedicama i planovima za oporavak devastiranog područja, ali ne i odgovornošću i eventualnim propustima, što je praktično aboliralo izvođača radova – kinesku kompaniju „China Road and Bridge Corporation“.
Iz svega navedenog jasno se može izvući zaključak da ekološka inspekcija nema namjeru da se pozabavi odgovornošću izvođača radova za štetu koju svakodnevno nanosi jednom od najvrjednijih resursa Crne Gore – rijeci Tari, ali i da odnos inspekcije generalno nije adekvatan prema najskupljem do sada projektu koji je građen u Crnoj Gori, što može ostaviti dalekosežne posljedice na vrijedne prirodne resurse koje Crna Gora ima.
Ovdje možete preuzeti kompletnu studiju u PDF formatu.
